Tko trpi štetu zbog piratskog tržišta?
Piratizacija glazbenih djela napretkom digitalne tehnologije i interneta poprimila je razmjere koji ugrožavaju opstanak pojedinih grana tzv. kreativne industrije, koja je jedan od najdinamičnijih gospodarskih sektora u razvijenim zemljama, uključujući i Hrvatsku.
Procjenjuje se da u Hrvatskoj stopa piratizacije glazbenih djela putem interneta prelazi 90%, dok se ona koja se odnosi na klasično crno piratstvo kreće oko 25%. Procijenjeni financijski gubitci za glazbenu industriju, autore i izvođače veći su od 150 milijuna kuna godišnje. Osim toga, često se zanemaruju i gubici koji nastaju u sferi tzv. sivog piratstva odnosno zbog korištenja djela bez odobrenja, a koji se također broje u milijunima kuna.
Visoke stope piratstva u Hrvatskoj, osim što donose novčane gubitke stvarateljima djela i popratnoj djelatnosti, ujedno i koče dolazak internacionalnih servisa za legalno korištenje (download) autorskih sadržaja.
Međutim, piratizacijom ne gube samo industrije utemeljene na autorskom pravu koje u Hrvatskoj, prema studiji iz 2007. godine izrađenoj prema metodologiji Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo, godišnje generiraju oko 4,3% BDP-a. Značajna sredstva gubi i državni proračun odnosno svi građani.
Piratstvo šteti cijeloj zajednici. Društveni razvoj usporava se destimulacijom kreativnog rada, pa su društva koja ne potiču kreativnost osuđena na ekonomsku, političku i kulturnu stagnaciju.
