Panel: Digitalni servisi - kolač ili mrvice za sve?
Priopćavanje sadržaja mehaničkom reprodukcijom posljednjih je godina doživjelo velik razvoj. S padom korištenja CD-a, koji je ne tako davno imao primat na tržištu, ponuda autorskog sadržaja se, pod utjecajem želja i navika korisnika, prebacuje na Internet. Pravu revoluciju u tom smislu izazvao je Apple sa servisom iTunes i pjesmom za 99 centi, što je danas gotovo neizbježan način pribavljanja nove glazbe u razvijenim državama Zapada. Uslijedili su mnogi drugi servisi, pa i nove tehnologije poput streaminga i clouda. Ubrzanje internetske veze olakšalo je preuzimanje filmskih sadržaja a čitanje e-knjiga postaje sve popularnije i kod nas. Glazbu, filmove, hit romane i druge sadržaje danas više nije potrebno arhivirati na fizičkim medijima jer su baze dostupne online. Ipak, uslijed ove brze tranzicije pojavili su se izazovi za autore i cijeli kreativni sektor: stalno prisutno piratstvo te raspodjela autorskih naknada od online „kolača“.
O ovoj vrlo aktualnoj tematici razgovarat će Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave i glavni direktor T-HTa, Hrvoje Krstulović, predsjednik Uprave Blitz Film i Video Distribucije, Seid Serdarević iz nakladničke kuće Fraktura, Paolo Sfeci, dopredsjednik HUIZP-a te savjetnik HGU i skladatelj i dopredsjednik HDS-a Ante Pecotić. Raspravu će moderirati glavni direktor HDS ZAMP-a Nenad Marčec.
Između ostalog, panel će se dotaknuti sljedećih pitanja:
- kakvo je poslovno stanje legalnih servisa, jesu li uspješni i perspektivni?
- treba li država poduzeti mjere regulacije koje će omogućiti djelovanje legalnih servisa?
- jesu li poslovni modeli koji su se danas razvili perspektivni?
- Hoće li razvojem servisa kreativci moći ostvariti neku adekvatnu korist?
Ivica Mudrinić
Diplomirao je elektrotehniku na Sveučilištu u Torontu. Prvo zaposlenje dobio je u Odjelu razvoja proizvoda Motorola Communicationsa, a 1985. godine osnovao je vlastitu tvrtku MX Engineering Inc. Godine 1990. vratio se u Hrvatsku i uskoro postao savjetnikom predsjednika Republike za komunikacije. Već potkraj sljedeće godine imenovan je pomoćnikom ministra za pomorstvo, promet i veze, a 1992. resornim ministrom. Od 1994. godine obavlja i dužnost predsjednika Vijeća za telekomunikacije, a od 1996. je predsjednik Uprave Hrvatske radiotelevizije. Od 15. listopada 1998. je generalni direktor Hrvatske pošte i telekomunikacija, a nakon odvajanja Pošte od Telekomunikacija, 1. siječnja 1999., imenovan je predsjednikom Uprave HT-a i glavnim direktorom, danas T-Hrvatskog Telekoma.
Paolo Sfeci
Glazbom se aktivno bavi od 1969. a od 1974 – 1989. profesionalni je glazbenik. U tom razdoblju bio je osnivač ili član istaknutih glazbenih sastava (Azra, Aerodrom, Boa, Parni valjak), a uz dvadesetak snimljenih dugosvirajućih nosača zvuka u okviru matičnih grupa sudjeluje i na brojnim snimkama ostalih istaknutih umjetnika- izvođača kao studijski glazbenik. 1992. jedan je od inicijatora i osnivača te prvi predsjednik Hrvatske glazbene unije. Za predsjednika Hrvatske glazbene unije izabran je na još tri izborne skupštine. 1994. jedan je od inicijatora i osnivača te prvi direktor odjela za glazbu Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Od 1995. predstavnik je HUZIP-a u AEPO-ARTIS (Association of European Performers Organizations), sa sjedištem u Bruxelles-u. Od 1996g. predstavnik je HUZIP-a u SCAPR-u (Societies Council for the Collective Management of Performers Rights) sa sjedištem u Bruxellesu, krovne organizacije koja okuplja udruge iz cijelog svijeta koje se bave kolektivnom zaštitom prava umjetnika- izvođača.
Ante Pecotić
Ante Pecotić rođen je u Zagrebu. Glazbom se bavi od osnovne škole svirajući bas gitaru u raznim demo bendovima, dok tekstove piše od najranijeg djetinjstva. Nakon godina sviranja ("Zvijezde", "Film", Dino Dvornik i "Songkillers"), počinje se profesionalno baviti autorskim radom, u početku pišući samo tekstove, a kasnije i glazbu za razne izvođače (Nina Badrić, Vanna, Ivana Banfić, Toni Cetinski, Oliver, Tereza, Jacques Houdek, Maja Blagdan, Severina, Dado Topić, Alka Vuica, Sandy, Femminem, Divas itd.) Nagrade: Split 1998: Prve nagrade publike (Divas); Zadar fest 1999: Prva nagrada za glazbu, tekst i aranžman(Vanna); Zadar fest 2000: Prva nagrada za glazbu, tekst i aranžman(Vanna); Zadar fest 2003: Prva nagrada za glazbu, tekst i aranžman(Vanna) ; Hrvatski radijski festival 1997: Grand prix (Nina Badrić); Hrvatski radijski festival 1998: Grand prix (Sandy); Hrvatski radijski festival 2004: Grand prix( Ivana Banfić)... Redovni član HDS-a od 2003 godine, dopredsjednik od 2012.
Seid Serdarević
Seid Serdarević rođen je u Njemačkoj. Završio komparativnu književnost, češki jezik i književnost 1994. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dobitnik Herderove stipendije 1995. godine kao stipendist Mirka Kovača, dobitnik prestižne stipendije Frankfurtskog sajma knjiga Frankfurt Book Fair Fellowship 2006. te niza drugih stipendija. Radio kao lektor hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Bambergu, Njemačka (1996. - 1998.), pokretač i glavni urednik časopisa za književnost i kulturu Zor, uređivao časopise Cicero i Tema, radio kao urednik u nakladničkoj kući Hena-com, uređivao Večernjakovu biblioteku... Vodio Zagrebačke književne razgovore i Regionalnu konferenciju P. E. N.-a s temom, 'Književnost i globalizacija' (Zagreb 2001.); selektor suvremene književne produkcije za Sajam knjiga u Jeruzalemu 2001. selektor i urednik knjižice suvremenih hrvatskih književnika u izdanju Hrvatskih nezavisnih nakladnika za Sajam knjiga u Frankfurtu 2001., vodio je tribinu (produljeni medijski događaj) – čitanja neobjavljenih rukopisa P. E. N.-a pod nazivom, 'Iz prve ruke'. Godine 2002. sa suprugom Sibilom Serdarević osnovao nakladničku kuću Fraktura, gdje je glavni urednik i koja je 2013. pokrenula Festival svjetske književnosti u Zagrebu.
Nenad Marčec
Nenad Marčec posljednjih petnaest godina radi u Službi ZAMP, a svoj rad započeo je kao voditelj Odjela percepcije. 2000. godine postaje zamjenikom direktora HDS ZAMP-a te kasnije i izvršni direktor. 2009. Predsjedništvo HDS-a jednoglasno ga je izabralo za glavnog direktora. Otada izgrađuje HDS ZAMP i podiže razinu poslovanja do ove današnje koja se osim kroz rezultate naplate očituje i kroz činjenicu da je HDS ZAMP vodeće društvo u regiji, a u kategorizaciji CISAC-a, krovne asocijacije svih društava za kolektivno ostvarivanje prava, svrstan je u najvišu kategoriju razvijenih društva. U drugom mandatu obnaša i funkciju Predsjednika europskog vijeća CISAC-a.
Kotizacija za sudjelovanje na konferenciji iznosi 400 kuna. Za studente (uz priloženi index) cijena kotizacije iznosi 200 kuna.
Broj akreditacija za konferenciju je ograničen pa svim zainteresiranima preporučamo da osiguraju svoje mjesto i odmah popune Prijavu za Međunarodnu autorsku kreativnu konferenciju
Program i raspored događanja na konferenciji pogledajte OVDJE
(Organizatori zadržavaju pravo izmjene programa)
