Oridano: Želimo uvesti gypsy jazz u 21. stoljeće
Oridano Gypsy Jazz Band je osvježenje na hrvatskoj jazz sceni. Grupa je nastala 2010. nakon što su se članovi upoznali na jazz radionici u Grožnjanu. Fascinacija opusom legendarnog Djanga Reinhardta kao i ljubav prema gypsy jazzu potakla ih je na formiranje kvinteta. U srpnju 2011., Oridano Gypsy Jazz Band osvojio je prvu nagradu na Prvom međunarodnom natjecanju jazz grupa pri Liburnia Jazz festivalu u Opatiji. Mladi glazbenici su nedavno objavili prvi album za norvešku diskografsku kuću Hot Club Records. Tim povodom razgovarali smo s Orjenom Ridanovićem, gitaristom te idejnim začetnikom grupe.
1. Kako i zašto ste prvi album objavili za norvešku, a ne za neku hrvatsku izdavačku kuću?
Iznimna nam je čast što smo ovim inozemnim izdanjem uvršteni u katalog Hot Club Recordsa, u društvo istinskih super-zvijezda gypsy jazza današnjice, znajući kako su i oni sami svoje albume prvijence, a neki od njih i vlastite kompletne diskografije, izdali pod istom diskografskom kućom. Već i sam njezin naziv daje naslutiti za koju vrstu jazza je namijenjena. Jedna je od najkonkurentnijih u cijelom žanru, a time i najmjerodavnija. Zašto smo se odlučili za norvešku izdavačku kuću? Zapravo i nismo, norveška adresa je puka slučajnost. Iz perspektive glazbenika u čijoj zemlji štovanje tradicije Djanga Reinhardta živi kroz svega nekoliko sastava (ako govorimo o instrumentalnim autorskim kompozicijama, usudio bih se reći da smo mi jedini), zaključio bih da je kod nas vrlo teško izdati album ovog žanra. Ipak, trenutno smo u pregovorima s nekoliko hrvatskih izdavačkih kuća te se nadamo da će neka od njih izdati naš nosač zvuka.
2. Na albumu se nalazi 9 originalnih kompozicija i jedna obrada - kako se odvija proces skladanja? Radite li samostalno ili pak zajedno s članovima grupe krećete od nekakvih inicijalnih ideja?
Kolega, prijatelj i suradnik Aldo Foško i ja potpisujemo većinu kompozicija, dok jedna pripada našem kontrabasistu Tomiju Novaku. Proces skladanja se odvija spontano – ponekad je kompozicija plod jedne uspješne probe ili jam sessiona, a ponekad nastane kroz pojedinačnu inspiraciju ili razvoj motiva. Naše kompozicije pružaju uvid u naše shvaćanje i interpretaciju gypsy swinga kao autonomne oblasti jazz glazbe, te istovremeno presjek kroz naše glazbeno stvaralaštvo u zadnjih par godina.
3. Svirate pomalo zaboravljen žanr jazza tzv. gipsy jazz. Što vas je privuklo ovom izričaju?
Ne bih nazvao žanr gypsy jazza zaboravljenim. Naprotiv, on uživa veliku popularnost, čineći tako velik dio postotka kompletne jazz scene, u većini zemalja zapadne i sjeverne Europe, od čega se svakako izdvajaju zemlje Beneluksa, Francuska i baltičke zemlje. Ono što muči žanr gypsy jazza kao takvog jest anakronističnost u gotovo potpunom smislu te riječi – današnji predstavnici svoj repertoar gotovo isključivo crpe iz Reinhardtovih kompozicija koje se sviraju u stilu predstavljenom nakon Reinhardtove smrti, i to od strane Fapyja Lafertina, ali i mlađih predstavnika: Rosenberg Trio, Bireli Lagrene ili Angelo Debarre. Zbog toga je jedan od naših ciljeva usmjeriti ovu glazbu prema novom pravcu, istraživati ju, pokušati u njoj otkriti neki novi, možda još nepoznati izričaj, ili, jednostavno – uvesti ju u 21. stoljeće.
4. Grupu čine mladi glazbenici koji su definitivno osvježenje na domaćoj jazz sceni. Imate li ambicija surađivati sa kolegama koji su već etablirani u ovom žanru, poput Mate Matišića ili Damira Kukuruzovića?
Mate Matišić se odazvao na naš poziv da gostuje tijekom snimanja albuma, što nam je bila iznimna čast. Njegova je prisutnost bila od velikog značaja. Poznajemo rad Damira Kukuruzovića iako dosada još nismo imali priliku surađivati s njim.
5. S obzirom da ste objavili album u Norveškoj, planirate li i nastupe tamo, ili općenito izvan Hrvatske – gdje je budućnost Oridana?
Svakako planiramo i nastupe u Norveškoj sljedeće godine, dok su ostale lokacije u 2014., prema trenutnom planu, Kanada i Portugal.
6. Kakvo je vaše mišljenje o jazz sceni u Hrvatskoj? Postoji li dovoljno mjesta gdje jazz glazbenici mogu nastupati i koja su vaša omiljena?
Hrvatska za jednu obimom i populacijom malenu zemlju svakako nudi šaroliku i raznovrsnu paletu jazza, i po tome ide ukorak s mnogo većim zemljama. Brojnost mjesta na kojima bi jazz glazbenici mogli nastupati, međutim, ne pokazuje ni upola svijetlu situaciju. Izuzevši Zagreb sa svoja dva glavna jazz kluba – VIP Club i Bacchus, Hrvatska je svedena na svega par lokacija, od kojih se izdvajaju Siscia Jazz Club u Sisku, Trubadour Caffe u Dubrovniku, te još poneka lokacija.
Ne treba ni govoriti o općenitoj dekadenciji po tom pitanju, koja je rezultat zatvaranja legendarnog BP Cluba nakon smrti našeg prijatelja i mentora, Boška Petrovića.
7. Koliko ste kao autor mlađe generacije upoznati s vašim pravima? Kako bi ste definirali značaj autorskog rada u današnjem digitalnom svijetu?
U vrijeme kad smo se obratili HDS ZAMP-u za ostvarivanje naših prava proučili smo mnogobrojne aspekte autorskog prava, te možemo reći da smo u velikoj mjeri upoznati s njima. Značaj autorskog rada danas je uvelike srozan pojavom online piratstva, koje se, unatoč jakim protukampanjama, doima iz godine u godinu sve jačim. Ipak, mišljenja smo da će autorski rad prevladati nad piratstvom, te ćemo kao pobornici autorskog rada dati sve od sebe u pokazivanju primjera značaja koji on donosi.
Intervju: PR HDS ZAMP
Foto: Oridano
