Zaštita glazbenih djela neophodna je za napredak glazbenog stvaralaštva
Savjetovanje o temi “Pravo javne izvedbe glazbenih djela” održano je u organizaciji Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore te uz sudjelovanje Hrvatskog društva za autorsko pravo u Zagrebu, 12. lipnja 2000. godine. Savjetovanje je bilo namijenjeno korisnicima glazbenih djela u javnoj izvedbi, njihovim udrugama, sucima trgovačkih i prekršajnih sudova, te svima koji se bave pitanjima vezanim uz javnu izvedbu glazbenih djela na mjestima pristupačnim javnosti.
Nakon stručnog dijela savjetovanja održana je i otvorena rasprava s temom tekuće problematike vezano uz pravo javne izvedbe glazbenih djela. Međutim, ta je rasprava pojedincima poslužila i za iznošenje pojedinačnih problema nevezanih uz temu same rasprave i savjetovanja. Tako se ispostavilo da neki brkaju različite pojmove, kao što je plaćanje HRT pretplate i plaćanje autorskih naknade za javnu izvedbu glazbenih djela, odnosno da smatraju da je u HRT pretplatu uključen i iznos za autorske naknade. Stoga su Ante Obuljen s Hrvatske radiotelevizije i direktor HDS ZAMP-a Tomislav Radočaj okupljenima pokušali objasniti što je HRT pretplata, a što je plaćanje naknade za javnu izvedbu glazbenih djela te pritom obrazložiti i zašto glazba nije slobodna za javnu izvedbu bez odobrenja autora. Unatoč njihovim izlaganjima, u tijeku spomenute rasprave došlo je do omalovažavanja intelektualnog vlasništva te iznošenja tvrdnji da se ne može prihvatiti dvostruko plaćanje istoga. Naime, mišljenje neupućenih je da se glazba, i općenito intelektualno vlasništvo, ne može "trpati u isti koš" s osnovnim životnim potrebama, pa prema tome i nije nužno plaćati naknade za njihovo korištenje. Činjenica jest da nitko nije prisiljen koristiti tuđe intelektualno vlasništvo, pa tako ni autorska glazbena djela, ali oni koji glazbu koriste dužni su je, pojednostavljeno rečeno, i platiti.
Direktor HDS ZAMP-a okupljene je upozorio da je odobrenje HDS ZAMP-a jedini legalan način ostvarivanja prava na javnu izvedbu autorskih glazbenih djela. Vlasnik prostora koji je pristupačan javnosti dužan je zatražiti mjesečnu dozvolu za javno korištenje glazbe, te plaćati autorsku naknadu koja mu se obračunava prema postojećoj tarifi u kojoj su poslovni prostori kategorizirani s više parametara. Ubrana naknada ulazi u fond za raspodjelu zajedno s drugim naplaćenim naknadama, a autorske naknade raspodjeljuju se prema mjesečnom uzorku programa lokalnih radio i TV postaja na tom području. Svakom autoru pripada autorska naknada sukladno kategorizaciji djela i njegovom vlastitom udjelu u pojedinom djelu.
Zaštita autorskih glazbenih djela neophodna je za razvoj glazbene kulture svugdje u svijetu. Ona služi, kako očuvanju kulturne baštine i afirmaciji domaće glazbe u svijetu, tako i napretku glazbenog stvaralaštva i očuvanju ugleda i unapređenju društvenog položaja skladatelja. Složiti ćemo se s time da hrvatskim autorima ne nedostaje motivacije za glazbeno stvaralaštvo, ali ne bi bilo loše kada bismo im omogućili da od svoje glazbe i žive, s obzirom na to da nam život ipak čine ugodnijim. Uostalom, ustavno je pravo svakoga čovjeka da mu se omogući da od svojega rada može i živjeti.
