Osvrt direktora HDS ZAMP-a na članak ˝ZAMP će uništiti klapsku pjesmu˝
Predsjednik Udruge sjevernojadranskih klapa "Usjak" Ivan Dragičević uputio je Novom listu prosvjedno pismo u kojem je HDS ZAMP optužio za uništavanje klapske pjesme - hrvatske kulturne baštine te se požalio na navodno izuzetno visoke i neumjerene visine autorskih naknada zbog kojih navodno ugostitelji ne žele priređivati nastupe klapa. Novi list objavio je temeljem tog prosvjednog pisma članak "ZAMP će uništiti klapsku pjesmu" u subotu, 2002-07-20. Direktor HDS ZAMP-a Tomislav Radočaj osvrnu se na navedeni članak, što je u četvrtak 2002-07-25 prenio i Novi list.
Javno prozvani od gosp. Ivana Dragičevića, predsjednika Udruge sjevernojadranskih klapa "Usjak", ne možemo se ne osvrnuti na članak "ZAMP će uništiti klapsku pjesmu" objavljen u Novome listu u subotu, 2002-07-20 na stranici 40. Premda ne osjećamo potrebu javno se braniti od optužbi navedenih u članku, osjećamo potrebu javnosti pojasniti dio rada HDS ZAMP-a o kojem je u članku riječ.
HDS ZAMP stručna je služba za zaštitu autora glazbenih djela koja izdaje odobrenja za javno korištenje glazbe, prikuplja autorske naknade te autorske honorare isplaćuje isključivo i jedino autorima glazbenih djela, odnosno za izvedbe tradicionalnih glazbenih djela njihovim aranžerima, a ako su djela izvedena u izvornom obliku - naknade se uplaćuju u državni proračun (Zakon o autorskom pravu, čl. 50, NN PROČ. 9/99., 76/99. 127/99). Dakle tvrdnja da su "brojni izvođači nezadovoljni prihodima koja im na ime autorskih prava uplaćuje ZAMP" nema u stvarnosti nikakva uporišta. Nadalje, tvrdi gosp. Dragičević, "istovremeno se ugostitelji, kao i svi oni kojima stižu njihove (ZAMP-ve) uplatnice, žale na neodmjerene kriterije obračuna glazbenih prava". Propisane autorske naknade potpuno su u skladu sa standardima Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (engl. WIPO) ta one, pojednostavljeno rečeno, iznose otprilike 10% od onoga udjela prihoda koji korisnici glazbenih djela u javnosti ostvare upravo uporabom glazbe. Autorska naknada u usporedbi s honorarom izvođača iznotprilike svega 10% honorara izvođača. Kad je već riječ o "neodmjerenim naknadama" valja istaknuti da su već godinu dana stari sporazumi HDS ZAMP-a s Hrvatskom obrtničkom komorom - Županijskom komorom Rijeka, i s Hrvatskom udrugom hotelijera i restoratera, koji su u korist svog članstva prihvatili naše korektne i umjerene prijedloge.
Kod obračuna naknada za glazbene priredbe u obzir se uzima više parametara pa se tako i razlikuju priredbe s naplatom ulaznica od onih bez naplate. Kod prvih se autorska naknada obračunava u postotku od prihoda, kod drugih paušalno pa će tako za koncert na gradskome trgu na kojem se okupi 30-tak ljudi naknada iznositi 150,00 kn. Priredbe čiji je prihod namijenjen u humanitarne svrhe, oslobođene su plaćanja autorske naknade ako izvođači nastupaju besplatno, i ako organizator prilikom prijave označi humanitarnu namjenu a nakon toga uplati iznos prihoda u označene svrhe.
Za specifične slučajeve, u koje se uklapaju i neki nastupi hrvatskih klapa, HDS ZAMP u okviru Zakona i propisana Pravilnika, određuje i povoljnije autorske naknade pa bi tako i Udruzi "Usjak", da je gosp. Dragičević našao za shodno razgovarati s nama, za neke nastupe njihovih članova bile ponuđene povoljnije autorske naknade.
Svojom višegodišnjom tradicijom i radom Hrvatsko društvo skladatelja (pa tako i ZAMP kao njegova stručna služba za zaštitu glazbenih autora) dokazalo se kao čuvar hrvatske kulturne baštine i poticatelj hrvatskog glazbenog stvaralaštva. Spomenimo tu samo neke od manifestacija HDS-a kao što su Muzički biennale s nizom popratnih manifestacija i koncerata, Međunarodna glazbena tribina, Zagrebfest i različite glazbene tribine. Upravo je na ovogodišnjim Danima glazbe održan cjelovečernji koncert posvećen klapama i klapskoj pjesmi. Takvim svojim djelovanjem HDS čuva hrvatsku kulturnu baštinu i neumorno promiče, u društvu često zanemarivane, vrijednosti glazbe - bilo da je riječ o tradicionalnim hrvatskim glazbenim djelima ili onima čiji su autori poznati. Stoga se ne možemo ne zapitati kakoe tko (u ovom slučaju Udruga "Usjak") može pozivati na promicanje hrvatskih tradicionalnih glazbenih djela a pritom se ponašati kao da ta djela nikome ne pripadaju pa ih stoga ne treba ni štititi. Znači li to da oni ugostitelji koji mame goste i pune svoje terase i kase upravo izvornom klapskom pjesmom, ne trebaju platiti autorske naknade koje u tom slučaju pripadaju hrvatskoj državi? Takvim iskorištavanjem nacionalnog glazbenog bogatstva u komercijalne svrhe bez plaćanja propisanih naknada, obezvrjeđuje se hrvatska glazbena baština.
Ako organizator priredbe ne želi angažirati klapu, ispričavajući se na plaćanje autorskih naknada, a klapa prihvaća tu situaciju, onda se ona pridružuje organizatoru koji želi izbjeći svoje obveze, i, koliko god se tvrdilo suprotno, upravo klapa djeluje na uštrb onoga što želi očuvati. Konačno, ako organizator ne ponudi klapu, ponudit će neku drugu glazbu za koju treba također platiti naknadu.
Hrvatsko društvo skladatelja ima svoje obveze, i svjesno ih je, prema svim glazbenim stvarateljima i svim nositeljima autorskih prava, i da bi ih ispunilo, ono se mora upravljati jednakim odnosom prema svim korisnicima glazbe. Taj posao nas obvezuje, koliko god nije uvijek zahvalno stalno objašnjavati da intelektualno vlasništvo ne pripada nikome bez naknade.
