Savjetovanje o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava

Prvi dan Savjetovanja bio je posvećen Noveli Zakona o autorskom i srodnim pravima, Novelama Zakona o patentu, žigu, industrijskom dizajnu, oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga te o zaštiti topografija poluvodičkih proizvoda. U petak, 23. studenog održan je okrugli stol na temu Kolektivnog ostvarivanja autorskog i srodnih prava pod uredničkom palicom Borislava Blaževića, suca Visokog trgovačkog suda RH te Romane Matanovac, zamjenice ravnatelja DZIV-a.

U uvodnom izlaganju Romana Matanovac i Igor Gliha, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu govorili su o pravnim aspektima kolektivnog ostvarivanja autorskog i srodnih prava u svjetlu pristupanja RH Europskoj uniji. U svom izlaganju naglasili da su sve udruge za kolektivno ostvarivanje prava ujedno sredstvo za promoviranje kulturne raznolikosti i jedan od načina očuvanja nacionalnog entiteta. Ta dorađena kulturna uloga udruga za kolektivno ostvarivanje nalazi se u Noveli Zakona o autorskom i srodnim pravima 79/07. O poslovnim aspektima kolektivnog ostvarivanja autorskog i srodnih prava u svjetlu pristupanja RH EU govorili su Nenad Marčec, izvršni direktor HDS ZAMP-a., Kristina Delfin Kanceljak, odvjetnica HUZIP-a te Ivana Gustin, odvjetnica iz ZAPRAF-a.

 Nenad Marčec izložio je prebiranja vezana uz autorskopravnu zaštitu i kolektivno ostvarivanje prava koja u Europi traju pune dvije godine, a koja će zasigurno rezultirati izmjenama dosadašnjeg svjetskog sustava kolektivnog ostvarivanja prava autora. Naime, razvoj digitalnih tehnologija, a poglavito Internet zapravo je teško (u pogledu načina kolektivnog ostvarivanja prava autora) spojiv s jednim od glavnih stupova dosadašnjeg sustava kolektivnog ostvarivanja prava – principom teritorijalnosti. Ovaj princip zapravo znači da svako društvo u svjetskom sustavu kolektivnog ostvarivanja prava, na području zemlje u kojoj se nalazi, štiti cjelokupni svjetski repertoar. Društva su međusobno čvrsto vezana ugovorima o reciprocitetu i time su jedna drugima dala isključivo pravo zaštite u zemljama u kojima djeluju. Drugim riječima, ugovorom o reciprocitetu s njemačkom GEMA-om, jedino HDS ZAMP na području Hrvatske ima isključivo pravo izdavanja odobrenja i prikupljanja naknada za korištenje glazbenih djela njemačkih autora. S druge strane, hrvatske autore u njemačkoj može štititi jedino i isključivo GEMA. Međutim, ovaj princip teško je primjenjiv u području online eksploatacije glazbenih djela. Ova suprotstavljenost razvoja tehnologija jednom od glavnih principa djelovanja sustava za kolektivno ostvarivanje prava dovela je do nezadovoljstva korisnika (online servisa) koji su se Europskoj komisiji požalili da im je poslovanje znatno otežano – gotovo nemoguće budući da nije moguće pribaviti odobrenja i platiti naknade za sve teritorije na kojima bi koristili glazbu. Tako je zapravo u Europskoj uniji započeo proces izmjene dosadašnjeg sustava. Društva za kolektivno ostvarivanje prava imaju sada zadaću pronaći novi način funkcioniranja sustava. U procesu pronalaženja kvalitetnog rješenja do izražaja su došle razlike među društvima te su se ona grupirala, ovisno o svojoj veličini i kvaliteti rada, u tri skupine (velika, srednja i mala društva). Rješenje problema ovisit će kako o odnosima s korisničkim udrugama, Europskomomisijom i parlamentom, tako i o međusobnim odnosima društva koja su trenutno „uzdrmana“.

Kroz ostvarivanje izvođačkih prava, gđa. Delfin Kanceljak naglasila je obvezu kolektivnog ostvarivanja prava, razjasnila tipove A i B bilateralnih ugovora, dana ovlaštenja za zastupanje, individualno ostvarivanje prava te željene ciljeve izvođača i korisnika. Ivana Gustin objasnila je značenje riječi fonogram kao fiksacije zvukova izvedbe i drugih zvukova te njihova prava. Naglasila je da ZAPRAF, kao Udruga za zaštitu, prikupljanje i raspodjelu naknada fonogramskih prava, posjeduje 72 punomoći domaćih proizvođača fonograma te ugovore o ekskluzivnom zastupanju inozemnih proizvođača fonograma kao ekvivalent bilateralnim ugovorima.

Odvjetnik Mladen Vukmir izložio je svoje profesionalno viđenje Interneta i alternative kolektivnom ostvarivanju prava u kojem je naglasio pojavu novih putova distribuiranja glazbe, filmova i sl., kao što je primjerice online trgovina. Tajana Tomić, načelnica DZIV-a, progovorila je o organizacijama za radiodifuziju i kolektivno ostvarivanje kroz njihovu povijest od 1929.g. kada je prvi puta objavljen Zakon o autorskom pravu pa sve do danas, dok je odvjetnica Albina Dlačić razjasnila nekoliko pravnih i poslovnih aspekata unutar pressclipping-a tj. objava putem medija. Dio izlaganja priveo je kraju Pavle Fellner, odvjetnik HDS ZAMP-a koji je obratio pozornost na sudske postupke za zaštitu prava koja se ostvaruju kolektivno. Nakon svih predavanja prema rasporedu uslijedila je rasprava o izloženim temama kroz ta dva dana Savjetovanja, koja je zasigurno pomogla sudionicima u boljem i kvalitetnijem shvaćanju ostvarivanja i zaštite autorskih i srodnih mu prava.