Bendik Hofseth: Vodeći glas za autorska prava
Norveški skladatelj, saksofonist i novoizabrani predsjednik CIAM-a (profesionalnog foruma unutar CISAC – Međunarodne konfederacije društava skladatelja i autora), Bendik Hofseth poznat je javnosti i kao član legendarne jazz grupe „Steps Ahead“. Njegova je glazba jedna vrsta mješavine jazza, klasične i popularne glazbe. Dosad je izdao 8 albuma te svojom glazbom nebrojeno mnogo puta doprinio filmovima, kazališnoj produkciji i televizijskim emisijama.
Bendik, kada ne piše, ne sklada i ne podučava glazbu (on je također profesor glazbe na Sveučilištu Adger u Norveškoj), zaokupljen je promoviranjem autorskih prava. Naime, on je član uprave norveških društava za zaštitu autorskih muzičkih prava, TONO i NcB te je predsjednik Norveškog društva skladatelja i autora teksta - NOPA. Budući da je nedavno izabran za predsjednika CIAM-a (Međunarodnog vijeća autora i skladatelja glazbe) prenosimo njegov razgovor za časopis CISAC News (CN).
CN: Koja je uloga autorskih društava u životu jednog glazbenog stvaratelja?
Bendik Hofseth: Mi autori trebamo jedno zajedničko tijelo koje će nam moći pružiti zaštitu našeg rada i naših prava u okruženju koje sve više postaje neprijateljski raspoloženo. Povjerili smo svoja prava autorskim društvima u vremenu prije digitalnog doba a ni ne razmišljamo o tome da ih napustimo u sadašnjem on-line svijetu. Naprotiv, imamo povjerenja u autorska društva i ona postaju naši najvjerniji partneri u ovom digitalnom dobu.
CN: Na posljednjem CIAM-ovom sastanku, mnogo sudionika naglašavalo je potrebu za boljim zajedništvom. Što to zapravo znači?
Bendik Hofseth: U ovo turbulentno vrijeme, isključiva prava autora stavljena su na kocku i stoga moramo ostati ujedinjeni. Unutar naše kreativne zajednice moramo osnovati saveze skladatelja s izvođačima, diskografima i korisnicima naših djela – kako bi došli do poslovnih modela koji su ključni u digitalnom okruženju. Svakako, razgovarali smo sa poslužiteljima digitalnih usluga i na naše iznenađenje i oni imaju čini se istih problema kao i mi. Većina ih ima problema uvjeravajući svoje investitore da su njihovi trenutni poslovni modeli valjani, posebice kad je poznato da za 80% sadržaja koji se nudi na Internetu nisu regulirana autorska prava te je riječ o njihovoj zlouporabi. Ponavljam, trebamo raditi zajedno sa njima kako bi smislili nove poslovne modele. To je jedan od mojih glavnih ciljeva kao predsjednika CIAM-a.
CN: Koja su ostale teme koje se ističu u CIAM-ovu radnom programu?
Bendik Hofseth: Moramo postići daljnje djelovanje prema Europskoj uniji koji se odnosi na Preporuku i Prigovor (op.a. Preporuka Europske komisije o prekograničnom ostvarivanju prava te Prigovor Europskog parlamenta na tu preporuku). To je jedno područje u kojem mi kao autori, stvaratelji moramo poduprijeti naša društva i s njima kao i s CISAC-om naporno raditi kako bi se naš glas čuo. Povrh toga, iskreno vjerujem da će, ukoliko digitalna isporuka glazbe bude ekonomski isplativa ona biti utemeljena na raznolikosti, tržišnim nišama te ciljanom marketingu i distribuciji.
CN: Koja je uloga autorskih društava da bi to postalo stvarnost?
Bendik Hofseth: Pa, kao prvo, imajući autorska društva na svakom pojedinom teritoriju doprinosi samim autorima i toj prijeko potrebnoj kulturnoj različitosti. Kad bi sva tržišta bila jednaka, već sutra bi postojalo jedno jedinstveno tržište. Kako stvari sad stoje, političko uređenje mora biti vrlo oprezno kako ne bi uništilo cijeli kulturni okoliš. Doista podupirem posao koji radimo na prilagođavanju recipročnih ugovora kako bi ispunili zahtjeve Europske komisije. Također, postoje i druga pitanja na kojima moramo poraditi.
CN: Koja su to primjerice pitanja?
Bendik Hofseth: Mislim da moramo bolje pojasniti naše ekonomske argumente kako bi što bolje promovirali ulogu autorskih prava u postizanju kontinuiranog rasta u kreativnoj industriji, gospodarskog razvoja, veće stope zaposlenosti kao i društvenog razvoja i dobrobiti. S druge strane, gledajući ulogu autorskih društava, postoji mnogo neekonomskih aspekata koje je potrebno uzeti u obzir, kao što je pitanje lokalnih i nacionalnih glazbenih identiteta i kulturne raznolikosti. Ako bi se Europska komisija odlučila za Direktivu o kolektivnom ostvarivanju prava, onda bi upravo mi trebali osigurati da svi ti aspekti budu uključeni u političku debatu.
