Akcija ˝Stop pirati˝: Uništeno više od 100 tisuća krivotvorenih nosača zvuka i slike
Više od 100 tisuća piratskih DVDR-a, CDR-a, VHS-a i audio-kazeta s filmovima, računalnim programima i glazbom kao i 50 tisuća ostalih predmeta vezanih uz njih, danas, 05. listopada 2010. godine, javno je uništeno na poligonu Jadran filma u Zagrebu. Uništenje krivotvorina, koje su naložili sudovi nakon provedenih više od 300 pravomoćno dovršenih kaznenih postupka, pratili su hrvatski umjetnici, kao i predstavnici filmske, glazbene i softverske industrije te državnih institucija.
Pojam piratstva, koji može zazvučati romantično podsjećajući na pothvate gusara, što nije, koji su plovili preko sedam mora, iza sebe krije ozbiljan problem koji šteti i pojedincima i društvu u cjelini. Današnji pirati – nimalo romantično – paraziti su koji žive na račun kreativnosti, talenta, poduzetnosti i ulaganja drugih.
Procjena je da je u Hrvatskoj stopa piratizacije filmskih djela na otprilike 65%-70% od ukupne konzumacije tih djela. Iz čega je više nego očito da su gubici za ovu industriju vrlo značajni. Kad je riječ o glazbenim djelima, stopa piratizacije u Hrvatskoj putem interneta prelazi 90%, dok se ona koja se odnosi na klasično piratstvo kreće na oko 25%. Financijski gubitci za glazbenu industriju, autore, izvođače, ali i državni proračun godišnje su veći od 150 milijuna kuna. Stopa nelicenciranog softvera na osobnim računalima (PC) u Hrvatskoj iznosi 54%, a samo komercijalna vrijednost nelicenciranog softvera tijekom 2009. godine iznosila je 349 milijuna kuna. Svakako treba istaknuti da su, pored ogromnih financijskih šteta koja nanose, ovako visoke stope piratstva u našoj zemlji ujedno i kočnica dolasku internacionalnih servisa za legalni download autorskih sadržaja.
Piratizacijom ne gube samo industrije utemeljene na autorskom pravu koje u Hrvatskoj, prema istraživanju Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo (DZIVa), godišnje generiraju oko 4,3% BDPa. (Usporedbe radi, treba istaknuti da npr. hoteli i restorani zajedno, prema istom istraživanju, godišnje generiraju oko 3,59% BDPa, a obrazovanjeko 4,5% BDPa.) Značajna sredstva gubi i državni proračun i svi građani. Naime, piratstvom se onemogućava povećanje zapošljavanje u ovoj branši koja, prema istom istraživanju, zapošljava gotovo 5% od ukupno zaposlenih u zemlji. Državni proračun pak gubi novac jer ne ubire PDV, porez na dobit ili porez i prirez na dohodak te doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, koji bi ostvarili zaposleni u ovim industrijama. „Stop pirati“ akcija je kojom kreativni sektor društva hrvatske građane želi trajno educirati o štetnosti piratstva za kreativni i gospodarski razvoj društva.
Ova akcija nastavit će se i kroz druge manifestacije s ciljem promoviranja važnosti poštivanja intelektualnog vlasništva kako bi se ono više cijenilo i percipiralo kao i svako drugo vlasništvo (nečija imovina), a piratstvo što više suzbilo. Naime, obzirom da su stope piratstva u nama susjednim zemljama i zemljama EU znatno niže, smanjenje stope piratstva u zemlji prije našeg ulaska u Europsku Uniju od izuzetne je važnosti. To je važno za Hrvatsku ali i za Uniju u kojoj su odavno prepoznali ogromne materijalne štete koje piratstvo nosi kao i činjenicu da je ono vrlo opasna kočnica za gospodarski i društveni razvoj.
