Glazba i autorska prava u digitalnom okružju
Ponuda glazbe uz pretplatu budućnost je glazbene industrije! Ova teza nekoliko je puta ponovljena na ovogodišnjem Intelektivu, konferenciji o intelektualnom vlasništvu koja je ove godine održana 17. veljače u hotelu Sheraton pod glavnim sponzorstvom HDS ZAMPa i Microsofta.
„Možemo reći da je stvaranje glazbe proizvodni proces. Autori ulažu svoje inpute poput ideja, vremena i novca u svoje obrazovanje, opremu, instrumente i druge resurse koji su potrebni kako bi konačni proizvod tih njihovih ulaganja i odricanja bio glazba, koja putem mnogobrojnih kanala i na razne načine dolazi do krajnjih korisnika – do svih nas. 'Proizvodeći' autorska djela oni zapravo postaju obrtnici, mali poduzetnici koji stvarajući glazbu žive od svog rada. Stoga je iznimno važna zaštita njihovog intelektualnog vlasništva, zaštita njihovih autorskih prava, osobito u ovo vrijeme digitalnog okruženja kada nam je glazba dostupna u bilo koje vrijeme i na bilo kojem mjestu…“ istaknuo je Antun Tomislav Šaban, glavni tajnik Hrvatskog društva skladatelja u svom predavanju i na okruglom stolu konferencije o intelektualnom vlasništvu „Intelektiv“. On se osvrnuo na problem koji je danas prisutan unutar glazbene industrije, a odnosi se na pad prodaje nosača zvuka. Ujedno je naglasio da se upravo autori i njihova udruženja, a svjesni činjenice da je budućnost u digitalnim tehnologijama, unutar glazbene industrije zalažu da se krajnjim korisnicima omogući kvalitetna ponuda glazbenih djela u digitalnom obliku i na Internetu.
„Glazbena industrija nije u krizi, ali jedan njezin segment zasigurno jest, a to je prodaja nosača zvuka..“ naglasio je Branko Komljenović, direktor diskografske kuće Menart d.o.o.. u svom izlaganju o budućnosti glazbene industrije. Na konferenciji je istaknuo kako je budućnost glazbe svakako u digitalnim tehnologijama te u ponudi glazbe 'bilo kada' i 'bilo gdje', ali ne po principu 'kupujem pjesmu ili cd' nego 'kupujem na principu pretplate'. Također je istaknuo kako u Hrvatskoj nema kvalitetne digitalne ponu te da u svijetu taj model baš nije prihvaćen od strane velikih diskografa kao što su Sony, Universal ili Emi koji mu pružaju i svojevrsni otpor. Konačno, naglasio je kako Hrvatska glazbena industrija radi na tome da pronađe upravo takvo rješenje kakvo korisnici i očekuju kako bi im glazba bila dostupna kada žele i u količini koju žele.
