Recesija i piratstvo ˝gase˝ hrvatsku glazbenu industriju
Institut hrvatske glazbe – IHG, kojeg su zajednički osnovale glazbene udruge skladatelja, glazbenika i diskografa, kako bi pomogao razvoju hrvatske glazbe, predstavlja prve dostupne rezultate poslovanja domaće glazbene industrije u 2010. Iz njih je očito da su recesija i Internet piratstvo protekle godine još ozbiljnije ugrozili i ovu granu gospodarstva.
Fizička prodaja nosača zvuka u 2010. godini je pala za 42 % u odnosu na 2009. godinu, pokazuju podaci HDU-a (Hrvatske diskografske udruge) i ZAMP-a (Službe za zaštitu autorskih muzičkih prava). Pri tomu je pad prodaje nosača zvuka domaćih izvođača još i veći - s 1.117.259 komada prodanih CD-albuma, singlova i DVD-a - iznosi 45 %. Pad prodaje inozemnih nosača zvuka manji je za 17 % u odnosu na prethodnu godinu – ali brojka od svega 289.608 prodanih primjeraka svih vrsta nosača zvuka jasno govori kako je glazba inozemnih izvođača, dostupnija na Internetu od domaće, još od ranije dramatičnije pogođena nelegalnim downloadom.
U ukupnoj svoti legalno (na)plaćene glazbe, na onu digitalno kupljenu, putem PC-a ili mobitela, otpada tek nešto malo više od 2% . Predstavnici domaće glazbene industrije ipak, poput kolega iz svijeta, procjenjuje da budućnost leži u digitalnoj glazbi i promjenama tržišnih modela. Očito je da se Cedeterija i Fonoteka, postojeći online glazbeni servisi, moraju razvijati – a možda postoji i prostor za nove.
Branko Komljenović, direktor HDU, komentira: „Do sada nismo svjedočili ovako vrtoglavom godišnjem padu prodaje. Nadamo se, a i prvi pokazatelji u 2011. godini daju nam osnova za to, da se takav visoki trend pada prodaje neće nastaviti. Vjerujemo da će se nastaviti porast prodaje glazbe pro digitalnih servisa, i da će neki novi digitalnieli i zaživjeti na našem tržištu u ovoj godini“,
Paolo Sfeci, dopredsjednik Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP), upozorava: „Glazba je veliki globalni biznis, jedino što danas na njoj zarađuju pogrešni ljudi: proizvođači hardwarea, mobitela, trgovci gigabajtima, prodavači signala i vlasnici torrent-stranica, a ne zarađuju gotovo ništa upravo oni koji glazbu proizvode, ljudi koji nam svojim talentom i vještinom uljepšavaju živote. Sve manje hrvatskih glazbenika može pristojno živjeti od svoga rada. Sve manje novih izvođača može nastati i opstati pod takvim uvjetima. To kao direktnu posljedicu ima siromašniju ponudu glazbe, siromašniju kulturu, siromašniju zemlju.“
„Jedino rješenje za autore i glazbenu industriju u cijelosti je izlazak na online glazbenu scenu udruživanjem svih iz glazbenog biznisa kako bi zajednički ponudili tržištu atraktivan glazbeni servis po uzoru na svjetske uspješnice. Ujedno, važno je edukacijom i korektnim pravnim okvirom ilegalni download zamijeniti legalnim“, rekao je Nenad Marčec, glavni direktor Službe ZAMP Hrvatskog društva skladatelja.
