Održan prvi dan Summita kulturnih i kreativnih industrija
Prvi dan Summita kulturnih i kreativnih industrija u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti obilovao je zanimljivim prezentacijama i panel diskusijama posvećenim gospodarskom potencijalu kulturnih i kreativnih industrija. Glazba, film, književnost, arhitektura, novinarstvo, oglašavanje te ostale kreativne grane, uz svoju umjetničku i socijalnu ulogu, posjeduju i razvojni potencijal nacionalnog gospodarstva. Drugim riječima, rock bend ili filmski redatelj mogu biti i mali poduzetnici čiji autorski rad predstavlja gospodarsku polugu koja može pokrenuti ekonomski rast i razvoj.
Upravo je ovo bila jedna od teza iznesenih na panelu „Otključavanje potencijala malog i srednjeg poduzetništva – otvaranje puta razvoju kreativnih i kulturnih industrija“ na kojem je, uz Davora Majetića (HUP), Suzanu Košćak (CD Superstore) i Andriju Petrovića (TPVZ), sudjelovao i Antun Tomislav Šaban, glavni tajnik Hrvatskog društva skladatelja. Naglasivši sustav kolektivne zaštite kao jedan od stupova kreativne industrije, napomenuo je kako su glazbeni autori prvi u proizvodnom lancu te kako njihova djela zapravo zapošljavaju brojne izvođače, producente, tehničare, ali posredno i turističke djelatnike, prijevoznike, ugostitelje i druge.
Na Summitu su, između ostalog, predstavljeni i prvi rezultati mapiranja kreativnih i kulturnih industrija u Republici Hrvatskoj koje čine ukupno 2,3 % udjela u domaćem BDP-u, odnosno 6,3 milijardi kuna po podacima iz 2012. To ih pozicinira kao znatno uspješniji sektor od drvne, kemijske, tekstilne i farmaceutske industrije u Hrvatskoj. Broj zaposlenih u KKI iznosio je 42.212 osoba po podacima s kraja 2014. što je 3% ukupnog broja zaposlenih u RH. Velik dio tog broja čine visokoobrazovani mladi ljudi, češće zaposleni na upravljačkim pozicijama. Studijom je potvrđeno kako potencijal KKI može biti osnova veće suradnje s ostalim sektorima i djelatnostima te predvodnik jačanja „kulture stvaranja“ i „kreativne ekonomije“ u hrvatskom gospodarstvu. U pojedinim podsektorima utvrđen je i potencijal za konkuriranje na stranim tržištima.
Glazbenicima, autorima i izvođačima na Summitu je posebno zanimljiv bio panel „Sustav zaštite intelektualnog vlasništva – jamstvo učinkovitijem ulaganju i povećavanju dodane vrijednosti“ kojem je prethodilo izlaganje Nenada Marčeca, glavnog direktora HDS ZAMP-a, pod nazivom „Izazovi digitalnog doba“. Marčec je predstavio prve rezultate dolaska digitalnih glazbenih servisa poput Deezera, Google Playja i YouTubea na hrvatsko tržište i potrebu za odgajanjem publike na legalno korištenje glazbe. Iznos od 10 kuna bruto mjesečno, koliko će prosječno ostvariti domaći autori od Deezera, pokazatelj je funkcioniranja sustava i nada da će se u budućnosti taj iznos značajno povećavati.
Svoju premijeru u javnosti doživio je i projekt Hrvatske glazbene knjižnice koju su predstavili članovi HGU-a, Neven Frangeš, Olja Dešić i Luka Tralić Shot. Riječ je o servisu kojeg su zajednički razvili HDS i HGU, a njime se autorima omogućuje plasiranje vlastite glazbe na javne servise i medije koji imaju potrebu za kvalitetnom pozadinskom glazbom, špicama, podlogama i sl. Članovi dviju udruga uskoro će imati priliku isprobati sustav od kojeg bi korist mogli ostvariti svi: televizija i radio imat će library glazbu hrvatskog podrijetla, a autori i izvođači za to će biti adekvatno obeštećeni.
Drugi dan Summita, petak, 22. svibnja, zaključit će se Dodjelom nagrada za inovativnost i kreativnost na kojoj će u glazbenom dijelu nastupiti Doris Karamatić, Filip Novosel, Auguste i Irena Žilić. Sve ih kasnije očekuje „Kreativni party“ uz nastup Željka At Ease trija i posebnog gosta, Igora Geržine.
