Basic HTML Version
novih singlova, što je svakako korisno i samim članovima koji onda imaju relevantan uvid u to kako im
pjesme prolaze u eteru. Ovaj sustav, s obzirom na to da prati samo dio repertoara i na određenom dijelu
relevantnih postaja, nije moguće upotrebljavati za evidenciju korištenja djela u svrhu obračuna autorskih
honorara, no u Službi ZAMP isti se uspješno koristi za kontrolu prijava korištenih djela od strane radijskih
postaja.
Kolektivno ostvarivanje prava
, a jednim dijelom i samo autorsko pravo, posljednjih godina se u Europi
nalaze u turbulentnim vremenima. Postoje oni koji traže reformu prava, nazivajući sadašnji koncept
prava preprekom razvoju tehnologija, pozivajući se pritom na pravo građana da slobodno pristupe
informacijama i kulturi. Ovi trendovi se dijelom osjete i u Hrvatskoj.
Unazad nekoliko godina pa čak i donedavno, kad se govorilo o pravima u glazbi, najčešće su kod europskih
građana kao nositelji tih prava bili percipirani diskografi i izvođači, pa su onda pronalazili i izgovore o
tome kako bi se ta industrija trebala promijeniti i prilagoditi – što nije sporno. Međutim, tako su iz fokusa
ispali upravo oni koji stvaraju i koji od tog svog rada trebaju živjeti – autori, o kojima rijetko tko da je i
promišljao. Naša krovna organizacija
Međunarodna konfederacija društava autora i skladatelja (CISAC)
u
kojoj Europskim vijećem društava predsjeda glavni direktor HDS ZAMP-a Nenad Marčec;
Vijeće autora pri
CISAC-u (CIAM)
, u čijem je Upravnom odboru i Hrvatsko društvo skladatelja te
Europski savez skladatelja
(ECSA)
, kojega je dopredsjednik glavni tajnik HDS-a Antun Tomislav Šaban, učinili su mnogo da se upravo
ta percepcija promijeni i kod europskih građana i kod europskih političara. Oni sad ipak
promišljaju i o
autorima, onima koji djela stvaraju
. Dijelom je dakle i u tom području postignut uspjeh, no ipak je teško
ne zamijetiti klimu koja je još uvijek usmjerena prema promjenama sustava kolektivnog ostvarivanja
autorskih prava u svrhu “jačanja e-trgovine” na području Europske unije. Promjene nisu uvijek loše, one
su čak i dobrodošle i potrebne, onda kad predstavljaju dobro promišljen način unapređenja. Ono što naša
sestrinska europska društva brine jest pitanje jesu li oni koji predlažu promjene dovoljno upoznati sa
sustavom koji žele mijenjati. S obzirom na našu uključenost u rad naših krovnih europskih tijela, sva ova
događanja i dalje pratimo, analiziramo te im se prilagođavamo.
Iz međunarodnih aktivnosti Društva također treba podsjetiti da je naš Europski savez skladatelja (ECSA)
tijekom 2012. organizacijski i strukturalno reformiran, da je u veljači 2013., kada je Antun Tomislav Šaban
izabran za dopredsjednika, ustrojen na novim temeljima te da je dobio operativnu potporu Europske
unije za 2013. godinu u visini od 75.000 €. U uredu ECSA-e u Bruxellesu sada radi troje zaposlenika koji
sustavno prate političke procese u Europskoj komisiji, Europskom parlamentu i ostalim regulatornim
tijelima EU-a, obavještavaju o tome sve svoje članove te isto tako sudjeluju (naravno, uz same autore) u
saslušanjima, sastancima i pregovorima na kojima se obrađuju područja i teme od interesa skladatelja.
Sljedeća skupština ECSA-e održat će se 5. listopada u Zagrebu.
Fond solidarnosti se i u 2012.
godini
pokazao važnim osloncem za članove u neprilikama pa je tijekom
godine iz njega isplaćeno 85.000 kuna jednokratne pomoći.
ZAKLJUČAK
Sve raširenije uključivanje članstva u rad Društva najveće je postignuće u 2012. godini.
To nam kao
prvo omogućava da Društvo vodimo upravo u smjeru u kojem to žele sami članovi, a svakako nam onda
i omogućava da se dalje stabilno razvijamo i rastemo. Iskazano jedinstvo i potpora naših članova govori
da je rad Društva i poslovanje Službe ZAMP među članstvom prepoznato kao nešto važno, kao područje
koje zaslužuje njihovu pažnju i potporu, ali i kao dogovor s ostalim kolegama s kojima ne moraju uvijek
dijeliti iste nazore. Spremnost članova da se i sami uključe u promicanje važnosti poštovanja i zaštite
5