| 5
izvješće glavnog
tajnika hds-a
UVOD
Zatvarajući ovim izvješćem prvo desetljeće 21. stoljeća, mora se primijetiti da razvoj svakog
poslovnog ili društvenog sustava, kakav je i Hrvatsko društvo skladatelja, teče kao krivulja,
neprestano mijenjajući svoj smjer, odnosno brzinu. Desetogodišnji uzorak jasno pokazuje tu
krivulju, no isto tako jasno pokazuje da je ona zamišljena ravna linija, rezultanta svih tih gibanja,
nedvojbeno usmjerena prema gore. Sve mjere, koraci i reforme koje su svi sazivi Predsjedništva
tijekom proteklog desetljeća donosili, a članovi Društva na deset proteklih Skupština potvrđivali
i prihvaćali, evidentno su doprinosile tom pozitivnom kursu, zapravo životu i egzistenciji samog
Društva, a samim time i njegovih članova. Zadovoljstvo je, a možda i hrabrost, ovdje i sada reći
da sve ukazuje na to da nismo griješili u odlukama.
U proteklom desetljeću broj redovnih članova je porastao gotovo upola, a od onih koji su krajem
prošlog stoljeća bili redovni članovi oko četvrtine nije više među živima. To je velika populacijska
promjena koja pokazuje da je glazbenim profesionalcima vrlo poželjno biti članom HDSa, što
očito znači da im iz toga proizlaze određene beneficije zbog kojih samo Društvo i postoji. No,
gotovo sedamdesetogodišnja egzistencija Društva također jamči stanovitu sigurnost koja mora
biti povezana s nekom vrstom sigurnih, a ponekad i konzervativnih izbora.
2010. godina, općenito gledano, u Hrvatskoj nije bila poslovno bolja od prethodne, a po
ekonomskim pokazateljima bila je još i lošija. Kako se i očekivalo, Predsjedništvo je vodilo
opreznu politiku i danas možemo zaključiti da je to bilo ispravno. Svi projekti HDSa bili su
financijski prilagođeni takvom stanju u državi, pa je jedino Cantus Ansambl, zbog neplaniranog
porasta troškova, poslovanje završio u minusu u odnosu na planirano. Kod nekih projekata su
uštede iz prošle godine iskorištene za opsežnije ili skuplje programe u ovoj, a na projektu
diskografije za pokrivanje minusa iz 2009. godine.
Što se poslovanja ZAMPa tiče, slično kao i u 2009. godini, pad prihoda u pojedinim kategorijama
kompenziran je većim prihodima u drugim kategorijama, pa je u ukupnom rezultatu poslovanje
bolje nego prethodne godine. Također, na prijedlog Odbora za ZAMP, donesena je odluka o
rezervaciji dijela sredstava u nekim kategorijama, kako bi se osigurala stabilna raspodjela u
idućim godinama.
OPĆE TEME
Tijekom 2010. godine poduzete su velike promjene u Institutu hrvatske glazbene industrije,
koji je preimenovan u Institut hrvatske glazbe. Sva tri utemeljitelja Instituta (Hrvatsko društvo
skladatelja, Hrvatska glazbena unija, Hrvatska diskografska udruga) su se složila oko potreba
za promjenama, kojima bi se Institut pretvorio u aktivnu instituciju sa širokim dijapazonom
uloga u hrvatskom glazbenom životu. Također, dio aktivnosti koje su ranije udruge utemeljitelji
obavljale zasebno, objedinio bi se kroz Institut.
Prvi korak bila je izmjena Statuta, temeljem kojeg je raspisan natječaj za Glavnog tajnika. Na
natječaju je izabran Darko Bakić, dotadašnji direktor Porina, inače delegat HDSa u Upravnom
odboru Instituta. Statutom su definirane nove organizacijske jedinice Instituta, u kojima djeluju
predstavnici utemeljitelja, ali i drugi stručnjaci, te se bave različitim problematikama:
1.) Organizacijska jedinica”Grupa Porin”: osim same diskografske nagrade “Porin” ova jedinica se
bavi općenito nagrađivanjem i promocijom hrvatske glazbe svih žanrova. U planu je oživljavanje
nekadašnjih planova, odnosno nagrada “Zlatna ploča”, utemeljenje “Kuće slavnih” hrvatskih
glazbenika i slične akcije.