Basic HTML Version
Prva godina primjene Općeg ugovora s Hrvatskom
obrtničkom komorom...
Potkraj 2006. godine potpisan, ovaj ugovor ulazi u primjenu s
početkom izvještajne 2007. godine. Da podsjetimo na njegove glavne
značajke:
01
stratifikacija i klasifikacija korisnika u ugostiteljstvu, trgovini,
obrtima i drugim poslovnim prostorima (po vrstama, zemljopisnom
položaju, radnim uvjetima i ostalim elementima), i njihovi međusobni
odnosi, učinjeni su prihvaćanjem stručnih prijedloga Komore,
02
to je dovelo do promjene pa, u većini slučajeva, i do izvjesnog
smanjenja dotadašnjih naknada, što je, zajedno s otpisom starijih
dugovanja i olakšicama u otplati duga, bio svjestan ulog u postizanje
bolje partnerske klime – i to se pokazalo ispravnim, jer je dovelo do
porasta prihoda u odnosu na prethodna razdoblja,
03
zaključenje ugovora omogućilo je donošenje cjenika (tarife) koji je
i službeno objavljen i primjenjuje se na sve korisnike,
04
konačno, ugovor i cjenik omogućuju da se svake godine naknada
uskladi razmjerno porastu životnih troškova i kretanju prosječnih
plaća bez posebne procedure, primjenom unaprijed ugovorene
formule. To je usklađenje i provedeno u 2008. godini i nije izazvalo
posebne teškoće u odnosu s korisnicima.
…ali Komora ipak traži utvrđenje protuustavnosti
zakonske odredbe o monopolu udruga za kolektivno
ostvarivanje autorskih i srodnih prava
Donoseći Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima 2003.
godine, hrvatski je zakonodavac pošao od postojeće sudske i
zakonodavne prakse u brojnim zemljama, koje su ustanovile
bilo faktični, bilo i zakonski monopol (potonje npr. u Austriji,
Italiji, Sloveniji...) jedne udruge za ostvarivanje prava jedne vrste
(skupine) nositelja prava. Hrvatska obrtnička komora obratila se
Ustavnom sudu RH s prijedlogom da tu odredbu utvrdi suprotnom
poduzetničkoj slobodi, tvrdeći da je sama činjenica monopola
suprotna Ustavu RH – iako ovaj jasno govori da je nedopuštena
jedino zloupotreba monopolskog položaja. Na taj zahtjev očitovao se
Državni zavod za intelektualno vlasništvo, argumentirano poričući
teze predlagatelja, a kao zainteresirana strana, i mi smo se uključili u
postupak svojim detaljnim očitovanjem. Ovo je treći po redu pokušaj
osporavanja Zakona tvrdnjom o protuustavnosti odredaba koje se
odnose upravo na kolektivno ostvarivanje prava. Ustavni je sud – koji
postupke pokreće prvenstveno iz vlastite pobude – već imao prilike
ocjenjivati cjelinu međusobno povezanih odredaba, pa je u prethodna
dva slučaja otklonio inicijativu predlagatelja (jednom Udruge
restoratera, drugi puta odvjetnice jedne od tvrtki – uvoznika uređaja
i medija za privatno kopiranje). Zato s razlogom valja vjerovati da će
jednako postupiti i u ovom slučaju.
U punoj su primjeni Sporazum s Hrvatskom
gospodarskom komorom te skupni i pojedinačni ugovori
s uvoznicima medija i uređaja za "privatno kopiranje"...
2007. godina donosi prve prihode od ovog oblika korištenja
autorskih djela. Kako je riječ o prvoj godini prikupljanja tih naknada,
u ovoj se godini očekuje znatno povećanje prihoda, sa stalnom
tendencijom porasta u narednom razdoblju. Nakon što je zaključen
sporazum s udrugom koja okuplja veći broj uvoznika, pod jednakim
je uvjetima došlo i do sporazuma i s drugom udrugom koja okuplja
najveći dio preostalih korisnika. Konačno, ugovorene su i naknade
sa specifičnom skupinom korisnika koji uvoze mobitele, tako da je
praktički obuhvaćeno cijelo tržište stalnih uvoznika.
... ali pokušano je intervenirati u Zakon o autorskom
pravu i srodnim pravima na štetu nositelja autorskih
i srodnih prava
Tijekom proljeća i ljeta 2007., Državni zavod za intelektualno
vlasništvo i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, pripremili
su prijedlog izmjena i dopuna Zakona o autorskom pravu i srodnim
pravima. Izmjene se, u bitnom, odnose na primjenu Smjernice
EU o provedbi pravne zaštite. Osim toga, njima se uvodi i
korisno unapređenje dosadašnje prakse o izdvajanju za kulturne
i socijalne potrebe sredstava iz naknada što ih prikupljaju udruge
za kolektivno ostvarivanje prava. Ta sredstva, kojima se dodaju i
ona koja nisu raspodijeljena zbog zastare, namijenjena su fondu
za poticanje odgovarajućeg umjetničkog i kulturnog stvaralaštva
pretežno nekomercijalne naravi, i kulturne raznolikosti. Visinu
izdvajanja određuju udruge, a za sredstva prikupljena od naknada
za privatno kopiranje, sam zakon propisuje izdvajanje od 30%. S
tim su odredbama usklađen Pravilnik o raspodjeli naknada i Opći
obračun za 2007. godinu. Ovaj je sadržaj postao prijedlogom Vlade
RH koja je na njega uputila određene amandmane u okviru materije
koju je prijedlog obuhvatio. Naknadno se, na traženje interesnih
grupa uvoznika (kojima se ubrzo priključuje i Hrvatska obrtnička
komora), izvan tog okvira pokušalo dodati i odredbe koje bi bitno
suzile ovlasti udruga u donošenju cjenika naknada. Najkraće,
željelo se Vijeću stručnjaka, kao tijelu koje daje mišljenje u slučaju
nesuglasja komora s udrugama, dati faktički pravo da ono donosi
cjenik. Takvo bi rješenje značilo nametanje izvansudskog tijela sa
sudskim ovlastima i zbog toga bi došlo u sukob s Ustavom RH. U
dva su navrata predstavnici svih udruga za kolektivno ostvarivanje
prava bili suočeni s predstavnicima Vlade i interesiranih korisnika,
i ovim prijedlozima – i na kraju, prijedlog izmjena Zakona ušao je u
proceduru izglasavanja, i donijet je, bez ovih neželjenih dodataka.
Konačno je potpisan, i primjenjuje se, Opći ugovor
s Hrvatskom gospodarskom komorom za Grupaciju
koncertnih promotora
Pregovori su bili dugi, no konačno je sredinom 2007. potpisan, i
primjenjuje se, Opći ugovor s Hrvatskom gospodarskom komorom
za Grupaciju koncertnih promotor. Ovim ugovorom za koncerte
je potvrđena dosadašnja naknada u iznosu od 10% od prihoda,
no urednim korisnicima omogućen je, ovisno o broju posjetitelja i
koncerata što ih godišnje priređuje, određeni popust. Time je i za
ove oblike korištenja glazbenih djela ostvareno načelo sporazumnog
utvrđivanja naknada. Također otklonjena su traženja jedne skupine
promotora da naknada u Hrvatskoj bude u visini naknade u Velikoj
Britaniji i SADu gdje su naknade, zbog specifičnosti tamošnjih
glazbenih tržišta, u postotku znatno niže. Mi smo prihvatili da
koncertni promotori u svojem radu u zemlji imaju mnoge probleme te
onim urednima osigurali popuste, a naši sugovornici su prihvatili da
naknade u zemlji trebaju polaziti od pravila Svjetske organizacije za
intelektualno vlasništvo, UNESCO-a i prakse kontinentalne Europe.
Kabelska retransmisija
Odnosi s najvećim dijelom ove skupine korisnika sređeni su, priljev
sredstava sve je uredniji i raste. Od većih korisnika, nakon duljeg
vremena, uspješno je zaključen ugovor s HTom (T-Com) za uslugu
"Max TV" koja je tzv. IP (internet protocol) televizija, i koja drugim
tehničkim načinom nudi uslugu sadržajno jednaku onoj koju daju
kabelski operateri, a uz to i uslugu videoteke i snimanja programa
Kroz godinu
26