Trikultura, HRT 3: Kreativci kreiraju i ekonomsku budućnost
Emisija “Trikultura” od 27. siječnja na HRT3, urednice Ivane Antunović Jović, za temu je imala doprinos kulturnih i kreativnih industrija hrvatskom gospodarstvu. Gosti voditelja Hrvoja Pukšeca bili su Ivana Nikolić Popović, predsjednica Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija, Nenad Marčec, glavni direktor HDS ZAMP-a i Aleksandar Batista-Ilić, dekan Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Detaljnije su predstavili projekt „Kreativna Hrvatska“, kojeg pokreću Koordinacija kulturnih i kreativnih industrija pri HUP-u i HKKKK-i, a u kojem će važnu ulogu, uz druge udruge za kolektivno ostvarivanje autorskih prava, imati i HDS i njegova stručna služba ZAMP.
Ivana Nikolić Popović je naglasila kako kreativne i kulturne industrije predstavljaju dodanu vrijednost, dižu ekonomiju i cijelu zemlju na višu razinu i nadograđuju je. Ovaj sektor u Hrvatskoj još nije istražen i upravo je s tim ciljem osnovan klaster, na inicijativu Ministarstva gospodarstva. Nakon osnivanja započelo je prikupljanje podataka s ciljem dobivanja detaljnijeg uvida koje institucije, profesionalne i strukovne udruge u Hrvatskoj čine kreativne i kulturne industrije. Nikolić Popović je za ovu godinu najavila izradu Nacionalne studije mapiranja sektora kreativnih i kulturnih industrija čiji će cilj biti okupljanje svih kreativaca u jednu mrežu. „Tako će biti dostupniji gospodarskom sektoru, kako bi u budućnosti jednostavnije ostvarivali suradnju i zajednički stvarali dodane vrijednosti. Ključno je osvijestiti gospodarstvenika da su im resursi (kreativci) nadohvat ruke, u našoj zemlji, i potaknuti ih na angažman u financijskom smislu kako bi se oformio fond sa svrhom potpore kreativcima za daljnji razvoj i ulazak na šire, europsko tržište“, rekla je Nikolić Popović.
Nenad Marčec, glavni direktor i predstavnik HDS ZAMPa u klasteru, istaknuo je kako je Europska Unija prepoznala važnost i potencijal sektora kulturnih i kreativnih industrija te se nada da će ga prepoznati i Hrvatska. Napomenuo je kako je sustav autorskih prava i intelektualnog vlasništva nužan da bi se razgovaralo o razvoju i održivosti kulturnih i kreativnih industrija, jer industrije na njemu počivaju. Upravo je ta industrija otporna na krizu zbog stalnog uvođenja novih usluga. Podsjetio je da kulturne i kreativne industrije čine i glazba i scenska umjetnost, televizija, film, radio i video igre, vizualna umjetnost, arhitektura, promidžba te knjige, novine i časopisi. „Upravo ovi sektori posljednjih godina nude nove usluge: u filmskoj industriji uvedena su digitalizirana kina, zatim tv streaming, video na zahtjev; u glazbenoj industriji pokrenuti su digitalni servisi koji posluju legalno i u Hrvatskoj - YouTube, Deezer, MusicPlay, Rdio; sve to pokazuje da je ova industrija vitalna“, rekao je Marčec.
U emisiji je bilo riječi i o nedavno objavljenoj studiji GESAC-a, Europske udruge društava za ostvarivanje autorskih prava, čiji je član i HDS ZAMP. Ona je pokazala kako ove industrije doprinose BDP-u Europske unije sa čak 535 mlrd. eura što predstavlja 4,2% ukupnog iznosa. Treba naglasiti kako je riječ o 7 milijuna radnih mjesta što KKI čini trećim poslodavcem u EU. Prošle je godine ukupni budžet Europske Unije po prvi puta od osnivanja smanjen, a istovremeno su povećana ulaganja upravo u segment kulturnih i kreativnih industrija gdje je osnovan i poseban fond „Creative Europe“ sa gotovo 2 mlrd Eura , dostupan i hrvatskim kreativcima. „Snagu i veličinu ovih industrija u Hrvatskoj tek moramo izmjeriti, predstaviti i ukazati da razvoj gospodarstva treba krenuti u smjeru njezinog razvoja, što će u konačnici promijeniti i odnos prema kulturi“, rekao je Marčec i dodao: „Potrebne su relativno male investicije u ljudsku kreativnost dok kao „output“ dobivamo proizvod velike dodane vrijednosti. Primjerice, kreativan čovjek će samo s papirom i olovkom stvoriti knjigu, glazbu ili sliku: veliku vrijednost koja predstavlja ogroman gospodarski potencijal.“
Aleksandar Batista-Ilić, dekan Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu misli kako smo u posljednjih 20-ak godina devastirali kreativnost: „Kroz osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje premala se pažnja pridaje kreativnoj i taktilnoj nastavi i razvoju, pa se događa da imamo visokoobrazovane i stručne ljude koji od svojih znanja teško mogu stvarati nove vrijednosti“. Naglasio je kako bismo trebali postati društvo stvaranja, a mi, nažalost, sustavno zanemarujemo ključni resurs koji imamo: kreativni ljudski potencijal. Kreativnost je jedini obnovljivi izvor koji stvara dodanu vrijednost, a ujedno i pitanje identiteta, ono što čini nas i ne može je se „outsourceati“ iz npr. Kine.
U emisiji su sudjelovali i drugi uglednici predstavnici kulturnih i kreativnih industrija kao što su Kamilo Antolović (HURA) i Bojan Baletić (Arhitektonski fakultet u Zagrebu). Kakvi su njihovi stavovi o ovoj važnoj temi, pogledajte u cijeloj emisiji „Trikulturi“ od 27.01.2015. na zahtjev: http://www.hrt.hr/enz/trikultura/