Digitalni optimizam nakon MIDEM-a 2014.

"Posjet Cannesu bio je vrlo uspješan jer smo dogovorili dolazak najvećih svjetskih digitalnih servisa u Hrvatsku", kaže glavni direktor HDS ZAMP-a Nenad Marčec: "Sa zadovoljstvom najavljujem da su započeti službeni pregovori o dolasku servisa Google Play Music, Spotify i Rdio. Uz servis Deezer, koji je prvi i zasad jedini streaming glazbeni servis kod nas, to znači ogroman napredak u ponudi legalne digitalne glazbe."
Predstavnici HDS ZAMP-a početkom veljače su se vratili su se s 48. MIDEM-ua, najveće svjetske glazbene konferencije koja u 4 dana okuplja autore, glazbenike, predstavnike glazbene industrije, tehnološke inovatore i tržišne marke ili brandove povezane s glazbom. Slogan ovogodišnjeg sajma bio je „Ponovni rast? Neka bude održiv!“ ali mnogi su sudionici komentirali kako je ta rečenica više prizivanje željenog nego odraz stvarne situacije u svjetskoj glazbenoj industriji. Optimizam ipak nije neutemeljen, barem u Cannesu: glazbeno tržište domaćina Francuza prošle je godine poraslo za malih ali ne i nevažnih 2,3 posto - prvi put rast nakon 12 godina pada! I francusko društvo za kolektivno ostvarivanje prava SACEM pohvalilo se da je u 2013. prikupilo više od 810 milijuna eura, što je 1,7 posto više nego u 2012. Oči svih, ohrabrenih primjerima Norveške, Švedske i Njemačke gdje je digitala sve značajniji izvor prihoda, uprte su u digitalnu tehnologiju koja bi trebala postati ozbiljan izvor prihoda u budućnosti.
Prelazak s preuzimanja (downloada) na streaming glazbe bio je tema mnogih okruglih stolova i predavanja. Amerikanac Marc Geiger, direktor glazbe u utjecajnoj agenciji WME, naglasio je kako nije vrijeme za plakanje nad sudbinom nego za prihvaćanje trendova jer "prelazimo u novo razdoblje razvoja sustava slušanja glazbe, a to je streaming. A on vam svima može donijeti mnogo više nego što su donosili nosači zvuka ikad dosad."
U slučaju Hrvatske, to bi moglo značiti preskakanje download faze, jer servisa poput iTunesa koji su na tom polju najvažniji igrač, još uvijek nema na tržištu. Zato su predstavnici HDS ZAMP-a obavili brojne sastanke s predstavnicima streaming glazbenih i video-servisa (Spotify, Google Play Music, Rdio, YouTube, Deezer i drugi), dodaje Nenad Marčec: "Zbog klauzula o tajnosti pregovora na kojima inzistira svaki od ovih servisa, ne mogu preciznije govoriti o datumima ali vjerujem da će do kraja 2014. prva tri spomenuta velika globalna servisa legalno nuditi svoje usluge i kod nas."
Kao najrazvijenije društvo u regiji, HDS ZAMP je na MIDEM-u zastupao još 6 autorskih društava, ona iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Albanije. Tržište od blizu 30 milijuna ljudi pokazalo se kao puno zanimljivije za sve velike igrače digitalnog glazbenog businessa. Ishod ovih sastanaka, kojima su prethodile duge pravne pripreme, vrlo konkretno pokazuje da su HDS ZAMP-u nepravedno predbacivali kočenje dolaska digitalnih servisa.
"Kao i iTunes, čiji konkretan odgovor još uvijek čekamo, i sve prethodno spomenute servise već godinama privlačimo na naše tržište kako bismo otvorili mogućnost da građani imaju legalan i širok izbor glazbe. Ali odluka je uvijek bila na njima: oni su ti koji procjenjuju da im je neko tržište premalo ili previše fragmentirano da bi došli", zaključuje Marčec.
I prvi čovjek naše poznate publishing kuće, IDM Music, zadovoljan je postignutim na MIDEM-u: "Ovo nam je bio 25. MIDEM a na njemu smo se našli s 55 tvrtki koje zastupamo, tako da je kao i uvijek bilo vrlo naporno, ali i zabavno", kaže Tomo Johannes in der Muhlen. "Fokus nam je bio plasman hrvatskih autora na internacionalno tržište. Vrlo smo zadovoljni rezultatima i interesom naših partnera. Danas smo izravno prisutni u svim važnijim tržištima svijeta."
Još jedan kanski veteran je izdavačka kuća Menart. Njezin direktor Branko Komljenović ovako komentira promjene koje su se, u njegovih 20-ak godina posjeta sajmu, dogodile: "Bez obzira na kontinuirani pad posjeta akreditiranih sudionika pa i pad interesa za industriju, to je i dalje najveće mjesto koje okuplja diskografe, publishere, promotore, agente, digitalne servise i naravno društva, bilo autorska ili diskografska. Najvažniji dio MIDEM-a tek slijedi, a to je pretvaranje dogovora iz Cannesa u čvrste ugovore i daljnje planove. Sudjelovanje na MIDEM-u ipak daje drukčiju perspektivu, pa je važno biti dio toga."
Svoju je osobnu perspektivu na MIDEM-u efektno iznio francuski skladatelj i predsjednik Međunarodne konfederacije društava autora i skladatelja (CISAC) Jean Michel Jarre: ˝Autori su postojali prije izuma električne energije, a postojat će i nakon što Internet postane prošlost… Stoga moramo razviti pravičan poslovni model za autore u ovom digitalnom svijetu. Borba za naša prava je borba za naš identitet i budućnost naše kulture,˝ izjavio je u predavanju nazvanom "Pravičan udio za autore". ˝Ovo je važan povijesni trenutak za autore i kulturu. Trebamo zajedno s predstavnicima digitalnog sektora sjesti i dogovoriti pravičan poslovni model. Dignite svoj glas! Kao autor i umjetnik, želim iskoristiti svoju poziciju predsjednika CISAC-a kako bih pokrenuo reakciju. Ovo je poziv za buđenje na koji bi se svaki autor danas trebao odazvati.˝
Premda je globalna ekonomska kriza znatno pogodila kreativni sektor, predan rad i upornost autorskih društava ipak su se isplatili. Posljednje izvješće CISAC-a o autorskim naknadama, objavljeno krajem siječnja, pokazuje da su globalno prikupljene naknade dosegle novi rekord od 7,8 milijardi eura, što predstavlja godišnji rast od 2 posto. Zasad digitalni prihodi čine ipak samo 4 posto ukupnih naknada. Što će i koliko će MIDEM iza nas promijeniti u tome prerano je za prognozirati - ali nakon njega, hrvatski glazbenici ipak imaju malo više razloga za optimizam.