Glazba u digitalno doba
Izložba Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo i utjecaj digitalnih tehnologija na stvaranje, distribuciju i korištenje glazbe te na koncept i praktičnu primjenu autorskih i srodnih prava."Glazba u digitalno doba" naziv je izložbe Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo pri UN-u (eng. WIPO, World Intellectual Property Organization) čija je zadaća osiguranje moralnih i imovinskih prava autora te pomoć pri provedbi takvih prava u državama svijeta. Izložba je postavljena na ovogodišnjem 36. MIDEM-u koji se već tradicionalno održao u Cannesu od 20. do 24. siječnja.
MIDEM je najveći i najpopularniji sajam u svijetu glazbe koji okuplja autore, izvođače, izdavače, proizvođače opreme, producentske kuće - jednom riječju sve koji se na bilo koji način bave glazbom, te nudi mnoštvo konferencija o različitim pitanjima, izložbi, koncerata, radnih sastanaka, medijskih događaja.
"Glazba u digitalno doba" na ovogodišnjem MIDEM-u tek je dio je izložbe koju je WIPO nedavno postavio u svojem sjedištu u Ženevi s ciljem da javnosti približi i objasni važnost intelektualnoga vlasništva. Izložba kroz tri tematska dijela - Stvaranje, Distribucija, Korištenje - prikazuje kako nove digitalne tehnologije utječu na glazbu u današnjem on-line svijetu. Istodobno, ona "istražuje" kako uporaba novih digitalnih tehnologija utječe na intelektualno vlasništvo, napose na koncept i praktičnu primjenu autorskih i srodnih prava, prava koja skladateljima, izvođačima i diskografima omogućuju kontrolu i isplatu naknada za njihova glazbena djela.
Golem napredak tehnologija svakako donosi i bezbroj različitih novosti u svijetu glazbe, no taj isti napredak zbog ljudskoga faktora ima i svoje negativne strane. Naime, izgleda da je u današnjem svijetu postalo pravilo jednostavno uzeti ono što je na dohvat ruke, bez razmišljanja o tome je li to nečije vlasništvo, je li u to uložen nečiji trud i vrijeme, je li to nečije autorsko djelo. Stoga je bitno uložiti trud u to da ljudi shvate da glazbnije javno dobro s kojim svatko može raditi što želi. Jedino tako može se zaštititi i napredak tehnologija da ne bi postao suprotnost intelektualnog napretka. Posjetitelji izložbe mogli su u njezinu prvom dijelu posjetiti virtualni studio za snimanje i uvjeriti se da su nekada skupu i kompliciranu opremu zamijenila računala i nekoliko digitalnih uređaja. Glazbenici danas mogu u svojim domovima stvarati vlastite digitalne studije za snimanje. Uz pomoć mikrofona, klavijatura i računala mogu istraživati zvukove i stvarati nove, vlastite, elektroničke zvukove, snimati vlastite skladbe, eksperimentirati s njima, pa čak i sami snimati vlastite CD-e.
Time je pojednostavljen proces stvaranja i snimanja glazbe, kakvoća zvuka je značajno poboljšana, a slušatelji mogu uživati u široj lepezi različitih skladbi Internet je još jedna stepenica dalje. Glazbenici putem Interneta svoje skladbe u digitalnom obliku izmjenjuju, posuđuju zvukove, surađuju i izmjenjuju ideje. Distribucija glazbenih djela pojavom MP3 formata, koji je po svojoj veličini znatno manji od tradicionalne CD digitalne glazbene datoteke (njegova veličina je otprilike 1/12 tradicionalnog digitalnog glazbenog zapisa), prolazi kroz pravu revoluciju. Nove tehnologije koje omogućavaju takve digitalne glazbene zapise, omogućavaju i njihovo brzo širenje putem Interneta. Povećane su mogućnosti zajedničkoga rada skladatelja i izvođača. Također, umjetnicima je omogućeno brzo plasiranje vlastitih djela golemom broju korisnika, a korisnicima je gotovo dodirom na jednu tipku računala omogućeno brzo pretraživanje i pronalaženje željenih skladbi kao i brza razmjena takvih "digitalnih kolekcija".
Međutim kad je glazba jednom u cyberspace-u (često i bez odobrenja autora), i tako lako dostupna svima, veće su mogućnosti njezina nelegalna iskorištavanja. Stoga se ozbiljno postavlja pitanje kako u takvom okružju zaštititi autorska i srodna prava. Jedna od mogućnosti jest uporaba tehnologija koje bi glazbena djela označile i zaštitile digitalnim kodovima kako bi dostupnostlazbenim djelima na Internetu bila ograničena onima koji posjeduju odobrenja autora, te plaćaju naknade za iskorištavanje njihovih djela. Takve tehnologije danas postoje, no niti jedna od njih zapravo ne štiti autore dovoljno dobro. Stoga su u posljednje vrijeme autori i nositelji autorskoga prava poduzeli različite mjere ne bi li sudskim putem zatvorili neke od Interent site-ova koji nelegalno iskorištavaju glazbena djela. Rasprava o zaštiti autorskih prava još je u tijeku i borba se nastavlja. Nove tehnologije ubrzano se razvijaju i sve je više načina na koji glazba stiže do slušatelja, a nesumnjivo zahtjeva uspostavu međunarodnog standarda kojim bi se zaštitila autorska i srodna prava.
Skladatelji i umjetnici žele da se njihova glazba uvijek i posvuda čuje i nove tehnologije omogućuju upravo ispunjenje takvih želja. Danas raspolažemo s više mogućnosti pristupa glazbi, većoj količini glazbenih djela, boljoj kakvoći zvuka. No, upravo se tu krije i veliki rizik od piratstva - glazba je tu na dodir tipke računala, lako ju je reproducirati i gotovo je svatko od nas može "ukrasti". Zakonski propisi osmislit će rješenje problema piratstva u okružju razvoja novih tehnologija. Takva rješenja su potrebna kao i ona tehnološka i komercijalna, bez njih bi autori, izvođači i izdavači izgubili kontrolu nad uporabom svojih djela što bi s vremenom dovelo do pada njihove kreativnosti. Mnoge zemlje u svoje zakone o autorskom pravu unijele su izmjene kako bi ono bilo zaštićeno i u digitalnom okružju. WIPO je svojim "Ugovorima o Internetu" koji su sklopljeni 1996. godine utvrdio međunarodni standard za zakonske propise o zaštiti autorskog djela u digitalnom okružju.
No, prava odgovornost za poštivanje prava autora glazbe, izvođača i diskografa nije u zakonima, ona leži u svima nama koji tu glazbu slušamo i u njoj uživamo. Rijetko tko će uopće pomisliti ukrasti sliku ili knjigu i zarađivati njihovom distribucijom, zašto bi o krađi nečijeg glazbenog djela razmišljali drugačije?