Peto međunarodno savjetovanje o autorskom pravu i srodnim pravima

Hrvatsko društvo za autorsko pravo priredilo je u dvorani Hrvatskog zavoda za intelektualno vlasništvo u Zagrebu V. međunarodno savjetovanje o autorskom pravu i srodnim pravima u četvrtak, 27. studenog 2003. godine. Na ovogodišnjem savjetovanju predstavljen je novi hrvatski Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima koji je krajem listopada 2003. stupio na snagu. Riječ je o vrlo modernom zakonu s područja intelektualnoga vlasništva kojim je podignuta razina zaštite nositelja autorskih i srodnih prava te je bolje nego li dosad osigurana njezina provedba. 

U spomenuti Zakon ugrađene su najnovije smjernice EU (pa čak i one koje se tek trebaju ugraditi u zakonske propise članica EU i zemalja kandidata), kao i odredbe WIPO Internet ugovora te on obuhvaća Internet kao i zaštitu autorskih djela u digitalnom okružju. Taj Zakon također ispunjava i obveze što proistječu iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Naime, prema odredbama iz članka 71. tog Sporazuma, Republika Hrvatska obvezna je, najkasnije do početka 2005. godine zajamčiti razinu zaštite intelektualnog vlasništva sličnu razini koja postoji u Europskoj uniji, uključujući i učinkovita sredstva za provedbu tih prava. 

Usklađivanjem s međunarodno-pravnim propisima i Smjernicama EU-a, Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima donosi i više novosti. Kao prvo, on autorsko pravo određuje kao jedinstveno pravo s osobnopravnim i imovinskopravnim ovlaštenjima ograničenog trajanja. Nadalje, uz prava autora na njihovim djelima iz područja književnosti, znanosti i umjetnosti, prava umjetnika izvođača na njihovim izvedbama, prava proizvođača fonograma na njihovim fonogramima i prava organizacija za radiodifuziju na njihovim emitiranjima, on uvodi i nova srodna prava te se njime posebno uređuju i prava filmskih producenata na njihovim videogramima, prava nakladnika na njihovim izdanjima te prava proizvođača baza podataka na njihovim bazama podataka. 

Nova prava su: pravo stavljanja na raspolaganje javnosti, pravo na naknadu za kopiranje za privatno ili ugo vlastito korištenje, pravo na naknadu za javnu posudbu. U ovaj su Zakon ugrađene i odredbe tzv. WIPO Internet ugovori te se on, za razliku od dosadašnjeg propisa, temeljitije bavi zaštitom autorskih djela u okružju razvoja digitalnih tehnologija.

Neovisno o međunarodnim ugovorima i pravnoj stečevini Europske Unije (acquis communautaire), kojima područje kolektivnog ostvarivanja prava nije dosad posebno regulirano, novi Zakon podrobnije i temeljitije od sadašnjih zakonskih rješenja uređuje odnose korisnika predmeta zaštite i udruga za kolektivno ostvarivanje prava. Pri izradi tog dijela zakona uzor se pronalazi u dosadašnjem zakonodavstvu i praksi, kao i u zakonskim rješenjima drugih država, članica EU ili kandidata za članstvo u Uniji. Tako Zakon uređuje kolektivno ostvarivanje prava kao specijaliziranu djelatnost udruge za kolektivno ostvarivanje prava koja takvu djelatnost može obavljati na temelju posebnog odobrenja nadležnog Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, uz udovoljavanje traženim zahtjevima. Opredjeljujući se za rješenje koje preteže u zakonodavstvima najvećeg broja zemalja svijeta a kao načelo je prihvaćeno u svim zemljama članicama EU i zemljama kandidatima za članstvo u Uniji, Zakon propisuje da samo jedna udruga može ostvarivati prava koja se odnose na pojedinu vrstu nositelja autorskog prava odnosno srodnih prava. 

Određivanje naknada za korištenje predmeta zaštite autorskog prava odnosno srodnih prava zadržava se na području ugovornog prava. U nedostatku ugovora između udruga za kolektivno ostvarivanje prava i pojedinog korisnika ili udruga za kolektivno ostvarivanje prava i udruga korisnika ili njihove komore, primijenit će se sustav kod kojega je naknada utvrđena tarifama udruga za ostvarivanje prava. Da bi se u budućnosti izbjegla osporavanja iznosa naknada od strane korisnika i zamijenilo dugotrajno pregovaranje, u postupku utvrđivanja tarifa udruga za kolektivno ostvarivanje osigurava se i sudjelovanje korisničkih asocijacija. Istodobno, dai osuralo poštivanje načela pvatnopravnosti autorskog prava, ali se osigurala i svojevrsna stručna kontrola nad postupkom utvrđivanja naknada općim aktom udruge, kao novina u tom postupku predviđa se stručna pomoć stručnog tijela – Vijeća stručnjaka. Institut Vijeća stručnjaka pojavljuje se u određenom broju zemalja. 

Također i ovim se Zakonom predviđa inspekcijski nadzor Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo nad radom udruga za kolektivno ostvarivanje prava. Zakon podrobno uređuje i područje zaštite autorskog prava i srodnih prava u slučaju povrede, usklađeno s kaznenopravnim i prekršajnopravnim sustavom Republike Hrvatske. Posebnom pak glavom Zakonom uređuje se i područje primjene Zakona obzirom na međunarodnopravni karakter autorskog prava i srodnih prava.

Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima i sve novosti koje on donosi predstavili su, kroz različite aspekte, priznati hrvatski i međunarodni stručnjaci s područja autorskopravne zaštite:

Uvod u temu savjetovanja uz osvrt na novu koncepciju autorskog prava, nova prava, novu terminologiju i novu sistematizaciju odredaba dao je dr.sc. Ivan Henneberg, predsjednik Hrvatskog društva za autorsko pravo. O moralnim i imovinskim pravima autora te drugim pravima autora govorio je prof.dr.sc. Igor Gliha s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je također održao i predavanje o pravnom prometu. Zagrebački pak odvjetnik mr.sc. Mladen Vukmir predstavio je srodna prava. Osvrt na zaštitu kompjuterskih programa i baza podataka imala je mr.sc. Nelka Fikeys Krmić iz tvrtke Ericsson Nikola Tesla. Ugovori u autorskom pravu bili su temom izlaganja zagrebačke odvjetnice mr.sc. Željka Modrušan Ranogajec dok je o autorskim djelima stvorenim u izvršavanju ugovora o radu izlagala dr.sc. Silke von Lewinski, s «Max Planck» instituta za inozemno i međunarodno pravo intelektualnog vlasništva i tržišnog natjecanja u Münchenu. Okupljene je s individualnim i kolektivnim ostvarivanjem autorskog i srodnih prava upoznala dipl.iur Romana Matanovac, asistentica pri Pravm fakultetu Sveučilišta u Zrebu a o zaštiti autorskog prava govorio je mr.sc. Borislav Blažević s Visokog trgovačkog suda u Zagrebu.

Nakon predviđenih izlaganja uslijedila je rasprava svih okupljenim o različitima temama i pitanjima s područja autorskopravne zaštite. Ovogodišnje savjetovanje Hrvatskog društva za autorsko pravo podprli su Državni zavod za intelektualno vlasništvo, Agencija BSA, udruge HUZIP, HDU te HDS ZAMP.