Redovita godišnja skupština HDS-a

Na Skupštini su također obavljeni izbori dvaju članova na upražnjena mjesta u tijelima Društva. Frano Đurovićizabran je u Predsjedništvo na mjesto Ive Josipovića, aMiro Buljan u Nadzorni odbor na mjesto preminulog Ivice Stamaća. 

I ove godine su, prema tradiciji, na Skupštini obznanjeni dobitnici godišnjih nagrada Društva za proteklu godinu:

Nagrada "Boris Papandopulo» dodjeljuje se skladateljuBerislavu Šipušu za balet „Proces“.
Nagrada "Vatroslav Lisinski" dodjeljuje se Zagrebačkom kvartetu saksofona za promoviranje hrvatske suvremene glazbe.
Nagrada "Josip Andreis" dodjeljuje se Viktoru Žmegačuza knjigu „Majstori europske glazbe od baroka do sredine 20. stoljeća“.
Nagrada "Milivoj Körbler" dodjeljuje se Neni Belanu za autorski koncert i live nosač zvuka „Tvornica snova“.
Nagrada "Franjo Ksaver Kuhač" dodjeljuje se Juliju Njikošu za izniman doprinos očuvanju hrvatske glazbene baštine, za životno djelo.
Nagrada «Miroslav Sedak-Benčić" dodjeljuje se Davoru Kajfešu za jubilarni koncert održan 21. listopada povodom 75. rođendana.

Nagradne plakete biti će dodijeljene prema dogovoru s dobitnicima do kraja godine.

NAGRADA „FRANJO KSAVER KUHAČ" 
dodjeljuje se Juliju Njikošu za izniman doprinos očuvanju hrvatske glazbene baštine, za životno djelo 

Melograf, skladatelj, dirigent, glazbeni urednik i organizator Julije Njikoš dulje od 65 godina prisutan je u hrvatskom glazbenom životu. Svojom razgranatom djelatnošću jedan je od najzaslužnijih za očuvanje tradicijske glazbe u svim njenim oblicima. Kao sakupljač izvornoga narodnoga melosa tijekom dugog djelovanja zapisao je više od 4000 narodnih pjesama, kola i poskočica te priča iz pučkoga života koje je sabrao u desetak knjiga. Najveći dio toga narodnoga blaga potječe iz Njikoševe rodne Slavonije za koju je ostao trajno vezan unatoč dugogodišnjem životu i djelovanju u Zagrebu. Na Hrvatskom radiju bio je niz godina urednik i komentator nize emisija o narodnoj glazbi od kojih je mnoge i utemeljio a među kojima se posebno ističu one vezane uz rad amaterskih društava. Kao predsjedavajući radne grupe za narodnu glazbu urednika JRT i član Upravnog odbora Međunarodne asocijacije International Folk Music Council pri UNESCO-u održao je brojna zapažena predavanja o folklornoj baštini. Također je iznimno zaslužan za razvoj tamburaške glazbe u rodnom Osijeku gdje je utemeljio Tamburaški orkestar Radio Osijeka te Međunarodni festival hrvatske tamburaške glazbe.

Kao skladatelj ispunio je bogat opus najrazličitijim djelima za instrumentalne sastave i zborove, solo popijevke te narodne i dječje igrokaze. Posebno se ističu „Slavonska rapsodija", kantata „Šokadija", Koncert za brač i tamburaški orkestar u G-duru, ciklus koncertnih kola i mnoga druga djela. Za svoj rad Julije Njikoš dobio je mnoga priznanja i nagrade među ostalim i Zlatni grb grada Osijeka za životno djelo te Nagradu Osječko baranjske županije za životno djelo. 

NAGRADA „JOSIP ANDREIS" 
dodjeljuje se Viktoru Žmegaču za knjigu „Majstori europske glazbe - od baroka do sredine 20. stoljeća". 

Izniman doprinos hrvatskoj muzikologiji i glazbenoj publicistje Viktor Žmegač svojim opsežnim djelom „Majstori europske glazbe - od baroka do sredine 20. stoljeća" u izdanju Matice hrvatske. Ovo vrijedno djelo obuhvaća 28 skladateljskih portreta najvažnijih skladatelja europske glazbe, od Johanna Sebastiana Bacha do Igora Stravinskog, s uvodnim poglavljem o počecima novije instrumentalne glazbe. Knjiga svojim sadržajem ispunjava dugogodišnju prazninu u hrvatskoj muzikologiji još od vremena Povijesti glazbe Josipa Andreisa 70-tih godina prošlog stoljeća. Osim edukativne značajke ona donosi i mnoge druge vrijednosti, prije svega znalački stil i način pisanja autora koji materija zahvaća iz brojnih kulturoloških aspekata dajući zanimljiv i informativan uvid u epohe, druge vrste umjetnosti i cjelokupno duhovno ozračje koje prati rad pojedinih skladatelja. Takvim interdisciplinarnim pristupom Viktor Žmegač ostvaruje djelo koje je podjednako zanimljivo i korisno ne samo struci već i širem čitateljstvu. 

NAGRADA „MIROSLAV SEDAK BENČIĆ" 
dodjeljuje se Davoru Kajfešu za jubilarni koncert održan 21. listopada 2009. povodom 75. rođendana.

Skladatelj i pijanist Davor Kajfeš jedno je od najpoznatijih imena u hrvatskoj jazz glazbi. Kao član i umjetnički voditelj legendarnog Zagrebačkog jazz kvarteta, Kajfeš je ostvario niz izvanrednih interpretacija ostavljajući dugoki trag u hrvatskom jazzu. U njegovoj je karijeri zabilježena suradnja s mnogim uglednim svjetskim solistima jazz bluesa, među ostalima s Johnom Lewisom, Artom Farmerom, Buckom Claytonom, Big Joe Turnerom, T-Bone Walkerom i drugima. Od 1967. Davor Kajfeš živi i djeluje u Stockholmu gdje je do mirovine predavao na Visokoj školi za glazbu i ples.

Profinjeni pijanist koji jazz promišlja kao umjetničku formu, Kajfeš sjedinjuje klasiku, jazz i tradicijsku glazbu, a u njegovom se istupu to doima posve prirodnim i logičnim. Improvizator je koji poštuje temu, naglašava ljepotu melodije i zadržava dah autorovog predloška, a u razigranim solima obogaćuje ih vlastitim glazbenim stavovi. eban pristup temelji na bogatom iskustvu koje je stekao svirajući razne podžanrove jazza, od tradicijskog jazza i bluesa preko mainstreama do free-jazza.

Ugledan i kao skladatelj, Kajfeš piše ne samo jazz već i filmsku glazbu a među najznačajnijim djelima su „Davor's Blues", „Digression", „Mrtve magle", „Eftertanke", „Arnold's Orbit", „Collision", „Arabesque", „Ornaments" i „Boogie Balkanique". 

NAGRADA „VATROSLAV LISINSKI"
dodjeljuje se Zagrebačkom kvartetu saksofona 

Već dva desetljeća Zagrebački kvartet saksofona sustavno i neumorno promovira i potiče hrvatske suvremene autore. Zahvaljujući ovom ansamblu jedan u nas posve neistražen prostor dobio je svoj oblik i smisao. Gotovo da i nema hrvatskog skladatelja koji ovom ansamblu nije posvetio barem jedno djelo a svaki novi nastup izaziva unisono odobravanje publike i struke. Osobito je važna djelatnost zagrebačkog kvarteta saksofona u inozemstvu, jer na svokom gostovanju ili turneji ansambl izvodi hrvatske autore i time promiče naše stvaralaštvo i u onim sredinama koja hrvatsku glazbu nedovoljno poznaje. Među mnogim skladbama koje je ansambl inicirao su Koncert za kvartet saksofona, gudače i udaraljke Mladena Tarbuka, „Bunar zvuka" Olje Jelaska, Koncert za kvartet saksofona i orkestar Anđelka Klobučara, „Tuga i Buga te Fantazija i fuga" za kvartet saksofona i gudače Silvija Foretića i dr. 

U 2009. godini Zagrebački kvartet saksofona je izveo ili praizveo niz djela hrvatskih suvremenih skladatelja među kojima se ističu: praizvedba skladbe „Tramvaj zvan žudnja" u inačici za kvartet saksofona i puhački orkestar Mladena Tarbuka, te praizvedba Koncerta za kvartet saksofona i orkestar Anđelka Klobučara. 

NAGRADA BORIS PAPANDOPULO
dodjeljuje se Berislavu Šipušu za balet „Proces" 

Balet „Proces" skladatelja Berislava Šipuša zaokružio je zbivanja 25. Muzičkog biennala Zagreb u svibnju 2009. godine. U koreografiji Staše Zurovca i izvedbi baletnoga ansambla Hrvatskog narodg kaališ „Ivan pl. Zajc" u Rijeci, ovo je djelo snažno odjeknulo kod publike i kritike, te je ocijenjeno kao jedan od vrhunaca uspješnoga festivala suvremena glazbe. Prema motivima romana Franza Kafke skladatelj Berislav Šipuš napisao je, kako je istakla kritika, partituru snažne zvukovne dramatike s raznolikim efektima, od snimljenih glasova do šuštanja papira. Ta glazba sadrži dovoljno presnosti koja je koreografu Staši Zurovcu dala prostor za dinamičnu scensku igru baletnog ansambla. I kao što je sam autor istaknuo da glazba za ovaj balet ne bi trebala bit samo „glazba za balet" ili „glazba za ples", već bi ta glazba morala i trebala biti odraz potrage za unutarnjom strukturom književnih djela Franza Kafke, tako je i u konačnici nastala partitura velikih dinamičnih kontrasta, prijeteće atmosfere, emocionalnih uspona i padova, prizivajući akustički okoliš Kafkina djela. Svojom unutarnjom dramaturgijom snažnih lukova, u neprekinutom slijedu situacija vješto i inspirirano odjevenih u zvukovno ruho psiholoških konotacija, Šipuševa glazba još je jednom otkrila autorov izniman smisao za scenski fenomen, odnose među likovima, a ponajviše za ugođaj koji vjerno slijedi literarni predložak.

NAGRADA "MILIVOJ KÖRBLER" 
dodjeljuje se Neni Belanu za autorski koncert i live nosač zvuka "Tvornica snova" 

"Tvornica snova", realizirana na koncertima Nene Belana & Fiumensa 6. i 13. studenoga 2008. godine u zagrebačkoj Tvornici kulture doista se za renomiranog splitskog kantautora na sad već stalnom boravku u Rijeci pokazao mjestom proizvodnje snova. 

Uz trijumf na Porinu 2010, između ostalog i za album godine, najbolji rock album, najbolji koncertni album i najbolju izvedbu grupe s vokalom, te revitaliziranu popularnost kod publike kojom "prijeti" nadići omiljenost koju je uživao s grupom Đavoli u 80-ima i s prvim albumima solističke karijere.