Intervju - Davor Tolja: "Dobra pjesma, uz pravog izvođača, prenosi emociju i nakon 'brušenja' u studiju"
Ovih je dana legendarni riječki elektro dvojac "Denis & Denis" predstavio svoj peti album "Demo tapes". Album je izdan pod etiketom Dallas Recordsa, a na njemu se nalazi jedanaest skladbi nastalih 1982. i 1983. godine u kućnim uvjetima, na dva kazetofona i s malim mono mikserom. Skladbe su presnimljene s audio kazete stare više od 30 godina. O ovom vrijednom glazbenom vremeplovu, njegovom prethodniku - albumu "Restart", novim pjesmama, koncertima i planovima razgovarali smo s osnivačem grupe i autorom Davorom Toljom.
"Demo Tapes" sasvim sigurno nije „običan“cd. Otkrijte nam što se točno krije iza ove kompilacije čija se prava vrijednost, vjerujemo, teško može nekako „izmjeriti“?
Denis & Denis „DEMO TAPES“ nije običan CD. Prije bi se moglo reći da se radi o staroj požutjeloj fotografiji, izgubljenom i napokon pronađenom dokumentu koji svjedoči o nastanku i počecima jedne glazbene priče. U današnjim okvirima ove snimke nemaju nikakvu tehničku ili producentsku vrijednost. Ove su snimke svojevrsni glazbeni vremeplov kojim se možete odvesti na 4. kat nebodera na Sušaku gdje su se rađale ideje koje su rezultirale prvim diskografskim ugovorom. U doba iskrenih emocija, naivnosti i velike ljubavi prema glazbi.
Album „Restart“, četvrti studijski album nakon Čuvaj se (1984.), Ja sam lažljiva (1985.) i Budi tu (1988.) objavljen je 2013.g. (izdavač Dallas). Te ste godine „restartali“ Denis&Denis glazbenu priču s pjevačicom Ruby Montanari Knez. Je li taj album ispunio neku Vašu viziju? Možete li usporediti hrvatsku glazbenu scenu iz 1982. s današnjom?
Album "Restart" zadovoljio je moju viziju grupe "Denis & Denis" u 21. stoljeću. Među publikom ipak je prevladala nostalgija i bilo im je teško prihvatiti novu pjevačicu Ruby. Album je, nažalost, u medijima prošao prilično nezapaženo, čemu je djelomično kriva i loša promocije albuma, tako da ga mnogi uopće nisu ni poslušali. Drago mi je što je mišljenje onih koji su ga preslušali većinom pozitivno.
Gđa. Alida Šarar autorica je većine tekstova s albuma „Restart“. Na tom ste albumu surađivali i s Matijom Dedićem, Franom Lasićem, Markom Toljom, Vedranom Križanom… Recite nam nešto o tim suradnjama.
Alida je tekstopisac s kojim godinama surađujem i s čijim sam tekstovima bio izuzetno zadovoljan, pa mi je bilo logično da tu suradnju ostvarim i na albumu "Restart". Vedran je moj dugogodišnji prijatelj koji je ujedno i klavijaturist u "live" postavi banda pa sam mu predložio skladateljsku suradnju na pjesmi "Dugine boje".
Marko je moj nećak i od početka njegove pjevačke karijere želio sam s njim ostvariti i profesionalnu suradnju. Pjesma "Samo ti" učinila mi se najboljim izborom i drago mi je da se Marku pjesma svidjela i da je pristao na suradnju. Za skladbu "Nisam bila s njim" tražio sam nekoga za "recitatorski" dio pjesme. Poslao sam demo Franu, on se oduševio i prilikom jednog proputovanja kroz Rijeku, uletio u studio i snimio svoj dio. Matija Dedić bio je najbolji mogući izbor za skladbu "Restart" koja je uz njegov klavir zazvučala maestralno. Ali to sam od Matije i očekivao.
Nakon Tupaca i nastupa holograma Michaela Jacksona na prošlogodišnjoj dodjeli Billboard Music Awards, za iduću je godinu najavljena svjetska turneja s hologramom Whitney Houston. Današnja tehnologija, glazbeni servisi, brojne platforme „u oblaku“ za razmjenu sadržaja učinile su glazbu dostupnom „bilo kada“ i „bilo gdje“. Isto tako, danas svatko, uz pomoć ovih kanala, ima priliku za ostvarenje svojih snova. Kako bi glasila Vaša (e-mail) poruka mladim hrvatskim kreativcima koji u ovim uvjetima danas pretvaraju svoje misli, osjećaje i proživljene događaje - u pjesme?
Nije bitan medij. Bio to notni zapis, gramofonska ploča, kaseta, CD, mp3, you tube ili bilo koji drugi medij, sve su to samo sredstva koja nam omogućuju da naše pjesme dođu do slušatelja. A jedino što je zaista važno je pjesma i ono što nam ona donosi. Taj trenutak i tu emociju koju je autor uhvatio i prenio u zvuk.
Imaju li danas ljudi uopće sluha za iskrenu emociju koju autor unosi u pjesmu (a izvođač je prenosi publici) i može li ona ipak nekako preživjeti, kako kažete, „brušenje“ u tonskim studijima?
Svaka dobra pjesma, naravno uz pravog izvođača, preživjet će brušenje i dotjerivanje u studiju, kao što bi, ako zaista donosi iskrenu emociju, trebala zaživjeti i potpuno ogoljena. Problem je što je današnja publika "razmažena" i traži zvuk blizak onome kojim ih obasipaju mediji, pa im emocija često promakne u mogućnostima današnje tehnologije.
Pišete li nove pjesme i priprema li Denis&Denis neke nove nastupe, projekte ili suradnje?
Nisam autor koji piše puno pjesama godišnje, autorski rad je ovog časa pomalo u drugom planu ali ideje su uvijek prisutne i samo ih treba pretočiti u glazbu u pravom trenutku, onom trenutku kada se poklope emocija i zanatsko umijeće. Tada sam siguran da sam napravio "dobar posao". Trenutno me vesele koncerti. Jedan smo koncert u zagrebačkoj Tvornici i snimili, pa me zaokuplja i rad na prvom "live" albumu grupe "Denis & Denis". Nadam se da će i taj album uskoro ugledati "svjetlo dana".
Hrvatsko društvo skladatelja ove godine slavi 70. godina. Prvi predsjednik HDS-a bio je veliki Ivo Tijardović. Koji su nas hrvatski skladatelji na neki način zadužili i, po Vašem mišljenju, izmijenili glazbenu povijest? Možete li izdvojiti nekog od mlađih skladatelja koga posebno cijenite?
Ovo mi je jako teško pitanje. Ima puno skladatelja koji su zadužili hrvatsku glazbu. Teško mi je izdvojiti nekog jer je svaki od njih bio izuzetan u svom glazbenom izričaju, a ja bi sigurno nekog slučajno izostavio. Ipak, ako govorimo o tzv. zabavnoj i pop glazbi, Dedić, Runjić, Dujmić, Novković, Tutić i mnogi drugi neizostavna su imena hrvatske pjesmarice. Kao dijete rock i pop glazbe 70-tih i 80-tih, siguran sam da bi hrvatska rock glazba bila drugačija npr. bez Karla Metikoša i albuma "Dnevnik jedne ljubavi". A onda su došle 80-te i moj se glazbeni svijet potpuno preokrenuo. Danas ima puno mladih talentiranih autora. Damir Urban me iznenađuje svakim novim projektom, mada nisam siguran spada li on u "kategoriju" mladih isto kao i Tamara Obrovac :). Meni se osobno sviđa i Ivan Dečak, frontmen grupe "Vatra". Ali to je samo mali dio onoga što se posljednjih godina dešava u hrvatskoj glazbi.