Reagiranje HDS ZAMP-a na izjave u predizbornoj kampanji

Prenosimo reagiranje Nenada Marčeca, glavnog direktora HDS ZAMP-a, na izjave izrečene tijekom aktualne predizborne kampanje za parlamentarne izbore u Hrvatskoj:

„Rad službe HDS ZAMP reguliran je Zakonom o autorskom i srodnim pravima, drugim zakonima te, u konačnici, Ustavom RH koji jamči slobodu privatnog vlasništva i poduzetništva.

I glazba spada u kategoriju intelektualnog vlasništva, a HDS ZAMP kao opunomoćenik skladatelja ostvaruje njihova prava. Zadatak službe ZAMP je da skrbi o njima kao malim i srednjim poduzetnicima i u njihovo ime na tržištu vrednuje njihov „proizvod“ – glazbu.

Važno je, pri tome, razumjeti da autorska prava (prava glazbenika ali i novinara, izvođača, književnika, nakladnika, filmskih redatelja i drugih kreativaca) nisu nečija izmišljotina specifična za Hrvatsku. U cijelom svijetu, a posebno u Europskoj Uniji čiji smo dio, prodaja autorskih i srodnih prava je usluga koju poduzetnik kupuje / iznajmljuje za potrebe svog poslovanja samo ukoliko mu je ta usluga potrebna (npr. ugostiteljski objekt licencu za glazbu, press-cut agencija licencu za distribuciju novinskih članaka, kabelski operater licencu za filmska prava).

Usluga prodaje prava regulira se ugovorom, a prihod od prodaje prava pripada fizičkim i pravnim osobama: umjetnicima - poduzetnicima koji od svog rada nastoje živjeti. U tu svrhu, HDS ZAMP je sklopio ugovore sa svim udrugama korisnika glazbe, od udruga hotelijera do udruga obrtnika, ugostitelja i medija, ukratko, svima koji koriste glazbu u svom poslovanju. Nezavisne analize pokazuju da su, u usporedbi s ostalim zemljama, iznosi koji se plaćaju za autorska glazbena prava u Republici Hrvatskoj među najnižima u Europi. 

HDS ima više od 8200 članova. Uz to što su pripadnici različitih glazbenih žanrova, oni su i različitih političkih opredjeljenja – no zajedničko im je da pripadaju sektoru kulturnih i kreativnih industrija za čiju je opstojnost presudno poštivanje sustava autorskog i srodnih prava. Ta prava nisu opterećenje za hrvatsko gospodarstvo nego su upravo osnova za 2. po snazi industrijsku granu u RH, a to su kulturne i kreativne industrije (KKI). Nedavna studija Ekonomskog instituta Zagreb pokazala je da KKI čine 2,3% BDP-a RH i 3,0% zaposlenih u RH.

Nadam se da će sve političke stranke u sljedećim predizbornim tjednima dati do znanja kulturnom i kreativnom sektoru da vode računa i toj važnoj industrijskoj grani. Kreativci, kulturni poduzetnici su vrijednost i snaga koja pomaže razvoju uspješnije Hrvatske a to je u interesu svih koji se natječu za povjerenje glasača.“