Kreativci pozivaju na Fair Trade Music pokret

Međunarodna koalicija glazbenih kreativaca udružila je snage pozivajući na veću transparentnost i pravedniju raspodjelu naknada iz digitalnih glazbenih servisa. Njihovi zahtjevi objedinjeni su u izvješću „Fair Compensation for Music Creators in the Digital Age“ kojeg je objavio CIAM, međunarodni savjet glazbenih kreativaca, uz potporu Međunarodne konfederacije društava autora i skladatelja (CISAC) te sjevernoameričkih i kanadskih autorskih i izvođačkih društava.

Po prvi put su se kreativci udružili kako bi izrazili svoju zabrinutost poslovnom praksom digitalnog glazbenog tržišta i distribucijom tantijema proizašlih iz digitalnih glazbenih servisa odnosno streaming i download usluga. Temeljem empirijskog uvida iz dosadašnjeg iskustva, izvješće naglašava potrebu za alternativom u aktualnom poslovnom modelu digitalnih usluga te detektira nekoliko kritičnih situacija:

  1. Digitalni servisi obezvrjeđuju glazbu

Servisi za streaming glazbe nositeljima prava trenutno isplaćuju između 60% i 70% prihoda. Autor izvješća, profesor Pierre-E. Lalonde, smatra kako je taj iznos neadekvatan u odnosu na sadržaj o kojem ovise glazbeni servisi te da naknada treba biti ponovno raspoređena u korist tvoraca sadržaja. Izvješće preporučuje kako bi najmanje 80% bruto prihoda iz svih izvora isplaćenih nositeljima prava ponudilo pravedniju kompenzaciju za glazbu sa streaming servisa.

    2.   Neuravnotežena raspodjela prihoda među nositeljima prava

Različita regulatorna ograničenja, tržišna neravnoteža te pregovaračke pozicije velikih diskografskih kuća dovele su do dispariteta prihoda isplaćenih kreativcima i izdavačkim kućama. Raspodjela novca iz streaming servisa ide na štetu autora glazbe i publishera u odnosu na diskografe i izvođače. Po mišljenjima iznesenima u studiji, omjer 50:50 između autora i vlasnika snimke bio bi model pravedne raspodjele prihoda.

    3.   Licenciranje streaming servisa treba biti transparentnije

Nedostatak transparentnosti u pregovorima diskografskih kuća i streaming platformi te zatvorenost spomenutog lanca ostavlja umjetnike u svojevrsnom „mraku“ iako se radi o njihovoj budućnosti. Sve bi uključene strane trebale imati pristup informacijama koje mogu utjecati na njihovo obeštećenje, navodi se u izvješću.

„Ukoliko ne budu podupirali ljude koji stvaraju sadržaj neophodan za njihovo poslovanje, streaming servisi će zapravo polako, ali sigurno raditi na propasti vlastite budućnosti“, zaključuje profesor Lalonde.

Recept pokreta Fair Trade koji je donio napredak u sektoru proizvoda i usluga, može donijeti pomake i u područje digitalne distribucije glazbe. Na primjeru industrije kave u gdje su, nakon zajedničkih pregovora, proizvođači sadržaja pravedno obeštećeni za svoj rad, pokazano je kako se i krajnji korisnici odabrali „etički“ proizveden proizvod, čak i unatoč nešto višoj cijeni. Pokret Fair Trade Music bi, stoga, funkcionirao na tri najvažnija principa:

  • Uključivost – svi dionici, ponajviše kreatori sadržaja, trebaju biti uključeni u pregovore s digitalnim glazbenim servisima
  • Pravedna kompenzacija – da bi se streaming uopće održao kao platforma, autori, izvođači, publisheri i diskografi trebaju biti propisno i pravedno kompenzirani
  • Transparentnost – otvorenost između svih uključenih strana rezultira pravednim sistemom koji ne diskriminira kreativce

Više na www.ciamcreators.org