Pravna borba

U pravne načine borbe protiv audio i audiovizualnog piratstva spada primjena kaznenopravnih, građanskopravnih i upravnopravnih propisa koji ga mogu spriječiti ili umanjiti. Pravne norme koje mogu pomoći suzbijanju piratstva možemo podijeliti u dvije skupine. U prvoj su specifične norme koje se izričito odnose na piratstvo. Takve su primjerice pojedine odredbe Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima ili Kaznenog zakona. S druge pak strane postoje norme koje imaju općeniti karakter i nisu mišljene niti za jedan poseban slučaj, ali se mogu primijeniti uvijek, pa i na piratstvo, kad su za to ispunjeni određeni uvjeti. Primjerice, riječ je o odredbama Zakona o kaznenom postupku, o privremenom oduzimanju predmeta, pretrazi, osiguranju dokaza ili pak odredbama obveznog prava koje se odnose na naknadu štete.

Osnovni izvor autorskog prava i srodnih prava (prava izvođača i prava proizvođača fonograma) u Republici Hrvatskoj je Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/2003). Za povredu tih prava predviđena je građanskopravna, prekršajnopravna, kaznenopravna i upravnopravna zaštita.

Upravnopravna zaštita odnosi se na  policijske zabrane koncerata i glazbenih priredbi koje se organiziraju bez odobrenja autora odnosno HDS ZAMP-a. Naime, nadležna policijska uprava ili postaja dužna je na zahtjev HDS ZAMP-a kao organizacije koja štiti autore glazbenih djela zabraniti održavanje priredbe ili koncerta na kojoj se bez propisana odobrenja koriste autorska glazbena djela. Ova obveza policije iznimno je važna i spada u preventivnu djelatnost policije s ciljem sprečavanja kršenja i zloporabe autorskog prava.

Kaznena djela protiv autorskog i srodnih prava određena su Kaznenim zakonom kojim je propisan prilično širok spektar pojavnih oblika neovlaštenog korištenja autorskih djela (odnosno predmeta zaštite srodnih prava). To bi zajedno s visinama kazni trebalo imati i preventivnu funkciju odvraćanja od počinjenja kaznenih djela prema autorskom pravu i srodnim pravima koja se vrlo često čine olako.

Povrede autorskog i srodnih prava svrstavaju se u kaznena djela koja se gone po službenoj dužnosti. Propisane novčane kazne kreću se od 1.000,00 kn do 150.000,00 kn, a uz novčane kazne zakon predviđa i određivanje zatvorskih kazni u trajanju do tri godine.

Ako je kazneno djelo počinjeno nedopuštenom izradom primjeraka autorskih djela (npr. piratskih nosača zvuka), sud će, osim utvrđivanja krivnje i izricanja kazne počinitelju, odrediti i oduzimanje predmeta koji su poslužili za počinjenje kaznenih djela i koji su tako nastali. Potonji predmeti moraju se i uništiti.

Prekršaji protiv autorskog prava i srodnih prava sadržajno odgovaraju kaznenim djelima protiv tih prava. Prosudba radi li se o prekršajnoj ili kaznenoj odgovornosti treba se donijeti u skladu s pravilima kaznenog prava o društvenoj opasnosti počinjenog djela.

Na građanskopravnu zaštitu nositelj prava ili njegov opunomoćenik ovlašten je protiv svakog tko neovlašteno koristi autorsko djelo ili ga koristi na drugi način od onoga za koji je ovlašten, te protiv svakog onog tko neovlašteno povrjeđuje autorska moralna prava. Tada je nositelj autorskog prava ovlašten zahtijevati prestanak povrede autorskog prava, popravljanje nastale štete, uništenje ili preinačenje predmeta kojima je nanesena povreda autorskog prava i objavu presude na trošak tuženika. Neovisno o zahtjevu za naknadom štete, nositelj prava ili njegov opunomoćenik ovlašten je zahtijevati i naknadu za korištenje djela.

Također, navedeni propisi sudu daju mogućnost da i prije podizanja tužbe, a na traženje oštećenog autora, izvođača ili diskografa odnosno odgovarajuće udruge donesu privremene mjere kako bi se spriječila daljnja povreda njihovih prava. Kad je do povrede prava već došlo, sud može donijeti i odluku o mjeri privremenog oduzimanja i isključivanja iz prometa stvari kojima se nanosi povreda autorskom ili srodnom pravu oštećenika (npr. neovlašteno umnoženih primjeraka, izvora s kojega se umnožavaju primjerci ili aparata koji služi za proizvodnju tih snimaka, aparata s kojih se glazba javno emitira bez odobrenja i sl.)